Proces konsultacija trajao manje od 24 sata

Nalazi nadzornog tijela rezultat su dvije paralelne istrage pokrenute nakon što su organizacije za klimu i ljudska prava tvrdile da je Komisija donijela odluke nakon privatnih sastanaka s predstavnicima industrije i bez konsultacija s javnošću.

Istraga je otkrila da je proces konsultacija unutar Komisije trajao manje od 24 sata te se odvijao tokom vikenda. Dok su interni konsultacijski rokovi obično deset dana, ili u izuzetnim okolnostima 48 sati, Omnibus konsultacije trajale su između petka navečer i subote navečer.

Također, nije pronađen jasan interni zapis koji pokazuje da je Komisija provela procjenu klimatske konzistentnosti. Takva procjena je obavezna prema Evropskom zakonu o klimi kako bi se osiguralo da su sve nove politike EU usklađene s ciljem klimatske neutralnosti do 2050. godine.

Evropska komisija je saopštila da će preispitati preporuke Ombudsmana, ali tvrdi da su njeni prijedlozi zasnovani na dokazima i oblikovani kroz procese konsultacija.

Organizacije za klimu i ljudska prava su rekle da svaki politički dogovor postignut u narednim mjesecima mora biti utemeljen na javno dostupnim dokazima i usklađen s evropskim klimatskim obavezama.

Izazov za zakonodavce

Evropski parlament nastoji suziti pokrivenost CSRD-a na kompanije s više od 1.750 zaposlenih što je znatno iznad predloženog praga Komisije od 1.000 zaposlenih. Parlament i Vijeće također traže načine da se iz opsega CSDDD-a uklone sve osim najvećih kompanija. Ti potezi mogli bi dramatično smanjiti broj firmi koje će provoditi dubinske analize u pogledu okoliša i ljudskih prava u svojim globalnim lancima vrijednosti. Konačni oblik Omnibus reformi odredit će obaveze objavljivanja, troškove osiguranja, zahtjeve upravljanja lancem snabdijevanja i usklađivanje s novim globalnim standardima.

Zakonodavci se sada suočavaju s dva povezana izazova: rješavanjem zabrinutosti oko regulatornog opterećenja uz očuvanje kredibiliteta upravljanja klimom EU. Ishod će utjecati na očekivanja investitora, prekogranične okvire izvještavanja i sposobnost EU da održi svoju poziciju globalne referentne tačke za regulaciju održivosti.

Posljednji mjeseci pregovora odredit će da li će Omnibus proces postati presedan za ubrzanu deregulaciju bez kontrole zasnovane na dokazima koja je inicijalno definisala model upravljanja klimom EU.

Izvor informacija: https://esgnews.com/

The post Istraga otkrila nedostatke donošenja paketa Omnibus I appeared first on ESG Korisno.

Među ključnim preporukama ECB-a je prijedlog da se značajno ograniči planirano smanjenje obima kompanija obuhvaćenih Direktivom o izvještavanju o korporativnoj održivosti (CSRD), pri čemu ECB preporučuje obavezne zahtjeve za izvještavanje o održivosti za kompanije sa 500 ili više zaposlenih.

Podsjećanja radi, krajem februara ove godine Evropska komisija je objavila Omnibus Sustainability „paket“ čiji je cilj značajno smanjenje opterećenja kompanija u vezi s izvještavanjem o održivosti i regulatornim opterećenjem, uključujući spomenutu CSRD, Direktivu o dužnoj pažnji u vezi s korporativnom održivošću (CSDDD), te Uredbu o taksonomiji i Mehanizam za graničnu prilagodbu emisija (CBAM).

CSRD je prvobitno planiran kao veliko ažuriranje Direktive o nefinansijskom izvještavanju značajno proširujući broj kompanija koje su obavezne da dostave informacije o održivosti sa oko 12.000 na preko 50.000. Na osnovu novih Evropskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS), CSRD uvodi detaljnije zahtjeve za izvještavanjem o uticajima kompanija na okoliš, ljudska prava i društvene standarde te rizike povezane s održivošću.

Međutim, predložena promjena u okviru Omnibus-a jeste smanjenje broja kompanija koje bi izvještavale prema CSRD tako da pokriva samo kompanije s više od 1.000 zaposlenih i prihodom većim od 50 miliona eura neto prometa, čime se oko 80% kompanija uklanja iz zahtjeva CSRD-a. Komisija planira revidirati i ESRS, s ciljem značajnog smanjenja broja podataka koji se izvještavaju.

Iako ECB navodi da podržava napore Komisije da pojednostavi i usavrši izvještavanje o održivosti i zahtjeve za dubinsku analizu, napominje se da je „dostupnost usklađenih, standardizovanih i pouzdanih informacija o održivosti ključna kako bi se osigurao protok kapitala ka aktivnostima koje podržavaju ciljeve održivosti EU te kako bi se učesnicima na tržištu omogućilo da razumiju i odrede cijenu finansijskih rizika povezanih s održivošću“.

ECB je napomenula da je dostupnost visokokvalitetnih informacija vezanih za održivost neophodna za njenu ulogu u osiguravanju finansijske stabilnosti i upravljanju monetarnom politikom, navodeći da „fizički i tranzicijski rizici povezani s klimatskim i prirodnim krizama imaju duboke implikacije na cjenovnu i finansijsku stabilnost kroz njihov utjecaj na strukturu i cikličnu dinamiku ekonomije i finansijskog sistema“.

ECB smatra da uklanjanjem 80% kompanija iz CSRD moglo značajno ograničiti pristup interesnih grupa važnim informacijama te upozorava na neželjene ishode uključujući smanjenje ukupne dostupnosti informacija o održivosti, uključujući informacije o emisijama stakleničkih plinova – napominjući da će neki značajni emiteri, uključujući kompanije koje se bave fosilnim gorivima, biti izvan opsega izvještavanja.

ECB predlaže izmjene Omnibus prijedloga, preporučujući da umjesto isključivanja kompanija manjih od 1.000 zaposlenih iz opsega CSRD-a, kompanije sa 500-1.000 zaposlenih također budu obuhvaćene obaveznim zahtjevima za izvještavanje o održivosti, ali uz primjenu „namjenski pojednostavljenih standarda izvještavanja o održivosti koji su proporcionalni i relevantni za kapacitete i karakteristike takvih kompanija“.

Iako pozdravlja prijedlog EU o uspostavljanju dobrovoljnih standarda izvještavanja o održivosti za manje kompanije, ECB također upozorava na potencijalne opasnosti, poput samoodabira, pri čemu samo kompanije koje dobro posluju biraju izvještavati, i rizika greenwashinga od strane kompanija koje selektivno biraju koje aspekte održivosti će izvještavati.

ECB preporučuje zadržavanje većine podataka o klimatskim promjenama (ESRS E1), zajedno s važnim podacima o biodiverzitetu i ekosistemima (ESRS E4), jer su oni posebno važni za procjenu i upravljanje fizičkim i tranzicijskim rizicima za kompanije i finansijske institucije.

Među promjenama koje je Komisija uvela svojim Omnibus prijedlogom bila je i najava da neće uvesti planirane sektorske standarde izvještavanja o održivosti u okviru CSRD-a. Međutim, ECB napominje važnost sektorskih informacija, kao što je omogućavanje finansijskim institucijama da procjenjuju i upoređuju kompanije u istom sektoru u pripremi za tranziciju.

Izvor: www.esgtoday.com

The post Novo mišljenje ECB-a o OMNIBUS-u appeared first on ESG Korisno.

Evropska komisija planira ublažiti pravila o korporativnom izvještavanju o održivosti i transparentnosti lanca dobavljača, kako bi povećala konkurentnost Evrope u odnosu na SAD i Kinu. Ovi planovi, nazvani “Simplification Omnibus”, dio su šireg paketa usmjerenog na pomoć evropskim kompanijama. Također uključuju poticaje za industrijsku dekarbonizaciju i mjere za smanjenje troškova energije.

Birokratija sputava

Evropske kompanije mogle bi pozdraviti ove mjere jer su se dugo žalile da ih strogi propisi i birokratija sputavaju u globalnoj konkurenciji, no protivnici novih deregulacijskih poteza upozoravaju da se time “ukida korporativna odgovornost”, prenosi Reuters.

Iako EU ublažava pravila o izvještavanju vezanom za zelene politike, Evropska komisija ističe da ostaje čvrsto posvećena svojim ciljevima nulte neto emisije i drugim klimatskim ciljevima. “Evropske kompanije imat će koristi od pojednostavljenih pravila,” rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.

Podijeljena mišljenja među poslodavcima

Kompanije s manje od 1000 zaposlenika ne moraju izvještavati o održivosti, što znači da bi oko 80% sadašnjih obveznika bilo oslobođeno tih zahtjeva. Također, provedba zakona o provjeri lanca dobavljača (CSDDD) odgađa se do 2028., a provjeravat će se samo direktni dobavljači, umjesto cijeli lanac. Ove promjene dolaze u trenutku kada su evropski poslodavci podijeljeni.

“Zahtjevi za izvještavanjem o održivosti u EU-u posljednjih su godina doživjeli značajne promjene uvođenjem Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti, koja je zamijenila prethodnu Direktivu o nefinansijskom izvještavanju sa 31.12.2024. godine, zajedno s povezanom taksonomijom EU-a, te Direktivom o dužnoj pažnji korporativne održivosti (CSDDD) koja tek treba stupiti na snagu. Promjene su, zbog izrazito visokog broja legislative i administracije, često ocjenjivane kao prepreka razvoju privrede”, izjavila je Nataša Novaković, direktorica za ESG u Hrvatskoj udruzi poslodavaca.

Dok dio poslovne zajednice smatra da su administrativni zahtjevi za izvještavanje “prepreka razvoju privrede”, drugi, koji su već uložili u prilagodbu novim pravilima, ne žele korak nazad.

“Vidjet ćemo hoće li se ostvariti očekivanja i hoće li predložene promjene donijeti znatne uštede od 4,4 milijarde EUR od izmjena CSRD-a/ESRS-a i dodatne uštede koje proizlaze iz izmjena CSDDD-a i izvještavanja”, dodaje Novaković.

Procjenjuje se da bi izmjene CSRD-a i ESRS-a mogle donijeti godišnje uštede od 4,4 milijarde eura, uz dodatne uštede iz izmjena CSDDD-a i povezanih obaveza izvještavanja.

The post EU mijenja pravila održivosti appeared first on ESG Korisno.

Omnibus instrument pakuje više zakona u jedan zakonodavni paket koji uključuje jedan zakonski akt koji može nalagati izmjene svakog od CSRD, CSDDD i Uredbe o taksonomiji EU. Omnibus prijedlog bi trebao biti predstavljen i razmatran na sastanku Komisije EU 26.02.2025. godine. Trenutno nema naznaka da kompanije ne bi trebalo da nastave sa, na primjer, CSRD izvještavanjem i pripremama jer u ovom trenutku ne postoje indikacije da će Omnibus paket dovesti do bilo kakvog povlačenja rokova za CSRD izvještavanje.

Zajednička izjava tri vodeća evropska tijela za članstvo u investitorima

U zajedničkoj izjavi koju su objavila tri vodeća evropska tijela za članstvo u investitorima – The Institutional Investors Group on Climate Change (IIGCC), the European Sustainable Investment Forum (Eurosif), the Principles for Responsible Investment (PRI) – koju je podržalo više od 200 investitora i drugih aktera u finansijskom sektoru, upozorava se da “ponovno otvaranje ovih propisa u cjelini rizikuje stvaranje regulatorne nesigurnosti i može u konačnici ugroziti cilj Komisije da preorjentiše kapital u podršku Evropskom zelenom dogovoru“.

Investitori kažu da su ovi propisi „kamen temeljac politike održivosti EU“ te da su ključni za podsticanje dugoročne održivosti i ekonomskog rasta u Evropi. Definisana pravila olakšavaju investitorima da se informišu i da „upravljaju rizicima, identifikuju prilike i preorijentišu kapital ka konkurentnijoj, pravednijoj i prosperitetnijoj neto nula ekonomiji“.

U izjavi se također naglašava važnost dugoročne stabilnosti politike te opasnosti od ponovnog mijenjanja postojeće regulative što bi moglo dovesti do značajnog slabljenja u dijelu izvještavanja o korporativnoj održivosti koja je od suštinskog značaja za donošenje odluka o ulaganju. Potpisnici „podržavaju opšti cilj pojednostavljenja i poboljšanja koherentnosti okvira održivog finansiranja EU“, ali tvrde da bi „efikasniji pristup bio fokusiranje na racionalizaciju tehničkih standarda i pružanje jasnih smernica za implementaciju“.

U svom saopštenju, investitori kažu da povećana transparentnost stvorena ovim propisima već ima pozitivan uticaj, ističući da su do 2024. godine evropske kompanije prijavile 440 milijardi eura kapitalnih izdataka usklađenih sa taksonomijom – cifra za koju se očekuje da će značajno porasti.

Aleksandra Palinska, izvršna direktorica Evropskog foruma za održiva ulaganja (Eurosif) istakla je: „Da bi EU postigla svoje ciljeve industrijske dekarbonizacije i konkurentnosti, Draghijev izvještaj identifikuje godišnji manjak ulaganja od 800 milijardi eura. Privatni kapital je potreban da bi se premostio ovaj jaz. Da bi odigrali svoju ulogu, investitorima su potrebni kvalitetni, pouzdani i uporedivi izvještaji kompanija, uključujući rizike i uticaje održivosti. Očekuje se da će pravila EU o izvještavanju o korporativnoj održivosti popuniti postojeću prazninu u podacima. Opsežne promjene ovih pravila, prije nego što se u potpunosti implementiraju, stvorit će regulatornu nesigurnost i vjerovatno će ometati doprinos koji investitori mogu dati održivom rastu. Umjesto toga, fokus bi trebao biti na podršci kompanijama da efikasno implementiraju pravila, i ako je potrebno, ciljano prilagođavanje pravila na tehničkom nivou.”

The post „Omnibus“ – osnaživanje ili slabljenje ESG izvještavanja? appeared first on ESG Korisno.