U kontekstu nestabilnosti u regiji Perzijskog zaljeva, obje strane su postavile tranziciju na čistu energiju kao ključnu za energetsku sigurnost i ekonomsku otpornost. Važnost tranzicije na čistu energiju doprinosi ne samo klimatskoj neutralnosti, već i njihovoj sigurnosti, neovisnosti i konkurentnosti.

Obje strane su potvrdile svoju podršku Pariškom sporazumu i naglasile hitnost ubrzanja smanjenja emisija stakleničkih gasova u ovom desetljeću s ciljem održavanja granice porasta temperature od 1,5 °C do kraja stoljeća.

Dijalog odražava širi pomak u klimatskoj diplomatiji, gdje je usklađivanje političkih okvira sve više vezano uz industrijsku konkurentnost i pristup čistim tehnologijama. Također su se obavezale na unapređenje ciklusa ambicija Pariškog sporazuma kroz jaču međunarodnu saradnju na nacionalno određenim doprinosima (NDC) i dvogodišnjim izvještajima o transparentnosti.

Održivo finansiranje ima centralnu ulogu, a obje ekonomije nastoje uskladiti tokove kapitala s klimatskim ciljevima uz održavanje konkurentnosti na globalnim tržištima. Naglasak na održivom finansiranju ukazuje na kontinuirano pooštravanje okvira za raspodjelu kapitala, s rastućim pritiskom na kompanije da pokažu vjerodostojne puteve tranzicije. Subnacionalne klimatske akcije pojavile su se kao još jedan prioritet u smislu provedbe klimatskih akcija na regionalnoj i gradskoj razini.

Kako Bosna i Hercegovina doprinosi klimatskoj neutralnosti?

Usvajanjem Zelene agende za Zapadni Balkan 2020. godine, Bosna i Hercegovina se potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala na sprovođenje mjera usmjerenih ka postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine. 

Zelena agenda promoviše prelazak na održivu ekonomiju kroz pet ključnih oblasti: dekarbonizacija (klimatske promjene, energetika i transport), cirkularna ekonomija (efikasnije korištenje resursa), smanjenje zagađenja zraka, vode i tla, razvoj održivih ruralnih područja, te očuvanje biodiverziteta kroz zaštitu i obnovu ekosistema.

Bosna i Hercegovina se obavezala na značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova (GHG) kroz ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) u sklopu Pariškog sporazuma. Plan predviđa smanjenje emisija za 33,2% do 2030. godine i za gotovo 66% do 2050. godine, u usporedbi s razinama iz 1990. godine.

Globalno, klimatska politika više se ne shvaća isključivo kao ekološka nužnost, već kao ključna komponenta državne strategije. Kako pripreme za COP31 ubrzavaju, sposobnost velikih ekonomija da koordiniraju sprovođenje, finansiranje i transparentnost odrediti će da li će globalni klimatski ciljevi biti ispunjeni.

The post BiH, EU, Japan: klimatska neutralnost znači ekonomsku otpornost appeared first on ESG Korisno.

• koja je razlika između ova dva pojma,
• koje korake Uprava Grada Oslo poduzima kako bi ostvarila ambiciozne planove da postanu “net zero” grad do 2030. godine, te
• koji pokazatelji se koriste za mjerenje ostvarenja cilja Net Zero. 

“Carbon Neutral” znači da kompanija balansira količinu ugljen-dioksida koju ispušta sa istom količinom uklonjenog ili kompenziranog ugljen-dioksida. 

“Net Zero” podrazumijeva smanjenje svih stakleničkih plinova koliko god je to moguće uz uklanjanje  preostalih emisija kroz projekat kompenzacije. 

Kod dostizanja neto nulte emisije/”net zero” cilj je minimiziranje emisije stakleničkih plinova kompanije. Kada govorimo o “carbon neutral”, cilj da se ispuštene emisije kompenziraju sa uklonjenim što znači da kompanije/gradovi mogu i povećavati svoje emisije ako ih kompenziraju sa istom količinom uklonjenih emisija. 

Grad Oslo 

• Prelazak na obnovljive izvore energije: postepeno se isključuju fosilna goriva iz javnog prevoza i koriste se električni autobusi i tramvaji. 
• Povećanje energetske efikasnosti: postrojenja, zgrade i javna infrastruktura se obnavljaju kako bi se trošilo manje energije.
• Podrška za električna vozila: Oslo nudi podsticaje i infrastrukturu (punionice) za električna vozila.
• Uklanjanje emisija kroz projekte: grad finansira projekte koji uklanjaju ugljik,  poput sadnje drveća, zaštite postojećih šumskih površina ili tehnologija za “hvatanje ugljika”.

Dole navedeni koraci, zajedno sa transparentnim i verifikovanim izvještavanjem, omogućuju gradovima/kompanijama da dokažu da su postigli ili su na putu ka statusu “net zero”:

• smanjenje direktnih emisija (Obim 1/ Scope 1),
• smanjenje indirektnih emisija iz potrošnje energije (Obima 2/Scope 2),
• smanjenje emisija iz lanca snabdijevanja i upotrebe proizvoda (Obim 3/Scope 3),
• kupovina ugljičnih kredita: na ovaj način se neutraliziraju emisije koje kompanije/gradovi ne mogu direktno eliminisati investiranjem u projekte za uklanjanje CO2 iz atmosfere,
• verifikacija od strane trećih strana: angažuju se nezavisne revizorske firme koje potvrđuju njihove tvrdnje i strategije za postizanje net zero cilja.

Dan nulte emisije (“Zero Emission Day”), obilježava se 21. septembra i ima za cilj podizanje svijesti o klimatskim promjenama i potrebi smanjenja emisija štetnih gasova u atmosferu. Ovaj dan se fokusira na individualnu i kolektivnu odgovornost za smanjenje emisija ugljen-dioksida (CO₂) i drugih stakleničkih gasova, koji su glavni uzročnici globalnog zagrijavanja. Glavna poruka ovog događaja je “Dajmo planeti jedan slobodan dan u godini”.

Pogledajte koje su to aktivnosti realizovane u Sarajevu povodom Evropske sedmice mobilnosti.

The post CARBON NEUTRAL VS NET ZERO? appeared first on ESG Korisno.