Ugljen dioksid (CO2) i metan (NH4) su glavni staklenički plinovi koji uzrokuju klimatske promjene. Ove emisije nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva poput benzina pri vožnji automobila ili uglja pri grijanju zgrade. Krčenje zemljišta i šuma također može osloboditi ugljikov dioksid. Deponije smeća su izvor metana. Energija, industrija, poljoprivreda i odlaganje otpada su među glavnim emiterima stakleničkih plinova.

1. Globalna površinska temperatura Zemlje se povećavala brže od 1970. nego u bilo kojem drugom 50-godišnjem periodu u najmanje posljednjih 2000 godina.
2. Zemlja je sada za oko 1,42°C toplija nego što je bila u predindustrijskoj eri (1850-1900.). 2024. godina je bila najtoplija godina u historiji, sa globalnom prosječnom temperaturom blizu površine 1,55°C iznad predindustrijske osnovne vrijednosti. 
3. Oko 90 posto viška toplote od globalnog zagrijavanja skladišti se u okeanu, što sadržaj toplote okeana čini ključnim pokazateljem klimatskih promjena. Danas je okean najtopliji ikada, kako su ga ljudi zabilježili, ne samo na površini već i prvih 2000 metara dubine. 
4. Glečeri se prosječno smanjuju za jedan metar godišnje, a nivo mora je rastao po stopi od 4,7 mm godišnje između 2015. i 2024. Grenland i Antarktik su izgubili 38 posto više leda u periodu 2011-2020. nego u periodu 2001-2010.
5. Sa svakim dodatnim povećanjem globalnog zagrijavanja, promjene ekstrema i rizici postaju veći. Na primjer, svako povećanje globalnog zagrijavanja od 0,5°C uzrokuje jasno uočljivo povećanje intenziteta i učestalosti ekstrema temperature i padavina, kao i poljoprivredne i ekološke suše u nekim regijama.
6. Emisije stakleničkih plinova dostigle su novi rekord od 60.6 gigatona CO2e u 2025. godini. Moraju se smanjiti za 55 posto do 2035. godine (u poređenju s nivoima iz 2019. godine) kako bi se spriječilo da porast temperature pređe 1,5°C. Prema trenutnim politikama, svijet je na putu ka globalnom prosječnom porastu temperature od 2,8°C iznad predindustrijskih nivoa tokom ovog stoljeća.
7. CO2 se akumulira u atmosferi brže nego ikad tokom ljudskog postojanja, povećavajući se za više od 10 posto za samo dvije decenije. Globalne koncentracije ugljičnog dioksida sada su 152 posto veće nego što su bile u predindustrijskoj eri.
8. Stručnjaci kažu da čovječanstvo mora postepeno ukinuti globalnu proizvodnju i korištenje uglja do 2040. godine, te smanjiti proizvodnju i korištenje nafte i plina za tri četvrtine između 2020. i 2050. godine kako bi se osigurala sigurna planeta pogodna za život.

The post Uticaj klimatskih promjena na porast temperature appeared first on ESG Korisno.

Posljednih nekoliko dana temperature neumoljivo rastu, iscrpljujući stanovništvo, poljoprivredu, usjeve, stada domaćih životinja, te staništa divljih životinja. Dijelovi Francuske su ove sedmice dostigli temperaturu veću od 38 stepeni Celzijusa. London je postavio rekord za mjesec maj, dostigavši ​​34 stepena Celzijusa. Oxford, gdje se podaci bilježe 211 godina unazad, zabilježio je najvišu temperaturu ikada zabilježenu na početku godine. Ekstremne vrućine zabilježene su u više od pola evropskih zemalja – od Portugala do Švicarske.

Krivac je “toplotna kupola” uzrokovana toplim zrakom koji se kreće iz sjeverne Afrike te koji je, zaglavljen pod sistemom visokog pritiska, došao iznad zapadne Evrope. To se dešava u trenutku kada globalne temperature nastavljaju svoj brzi rast posljednjih godina, potaknute neumoljivim sagorijevanjem fosilnih goriva. Naučnici su jasno naglasili da je ekstremna toplina gotovo sigurno povezana s globalnim zagrijavanjem uzrokovanim ljudskim djelovanjem.

Smrtni slučajevi širom Evrope

Evropa se zagrijava brže od bilo kojeg drugog kontinenta, a istraživači procjenjuju da je posljednjih godina godišnje zabilježeno desetine hiljada smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom. ClimaMeter, grupa naučnika koja proučava vezu između ekstremnih vremenskih uslova i globalnog zagrijavanja, izdala je izvještaj u kojem se navodi da je toplotna kupola „događaj uzrokovan rijetkim meteorološkim uslovima, čije su karakteristike pogoršane klimatskim promjenama uzrokovanim ljudskim djelovanjem“.

Vrućina je povezana s najmanje sedam smrtnih slučajeva u Francuskoj posljednjih dana, a očekuje se da će broj žrtava porasti. Nekoliko umrlih plivalo je, dok su drugi učestvovali u sportskim događajima na otvorenom, uključujući jednu osobu koja je trčala utrku od 10 kilometara. Šumski požar izbio je u blizini Edinburgha, koji je u ovo doba godine često još uvijek hladan.

Klima uređaji su relativno rijetki u domovima i školama u Evropi. U Engleskoj su kuće građene za hladno vrijeme i dizajnirane da zadržavaju toplinu. Vruće dane prate tople noći. Dugotrajna vrućina koja ne prestaje preko noći može biti posebno opasna jer tijelo nema priliku da se ohladi.

Vrućina je uticala na tržište energije

U nedjelju je solarna energija zadovoljila skoro polovinu potražnje za električnom energijom u Britaniji. U utorak su cijene električne energije na sat pale su ispod nule u Francuskoj, što se može dogoditi kada solarna i energija vjetra dodaju više energije u mrežu nego što ona može iskoristiti.

S druge strane, u Njemačkoj su cijene električne energije u srijedu skočile za 29 posto jer je potražnja za električnom energijom porasla, a sistem visokog pritiska doveo do niske proizvodnje vjetrenjača, prisiljavajući mrežu da se oslanja na skuplje izvore energije, poput plina i uglja.

Evropski potrošači traže alternative. Prodaja toplotnih pumpi i solarnih panela porasla je posljednjih mjeseci, jer je rat u Iranu uzrokovao skok cijena energije po drugi put u pet godina. Očekuje se da će se ovaj toplotni talas zadržati do kraja ove sedmice nakon čega se očekuje postepeno hlađenje.

The post Fatalne posljedice toplotnog talasa i globalnog zagrijavanja appeared first on ESG Korisno.

Ova dodatna toplota čini uragane i tajfune koji pogađaju obalne zajednice intenzivnijim, uzrokuje jače pljuskove kiše i veće poplave, te rezultira dužim morskim toplotnim talasima, koji uništavaju život u morima.

Veća toplota okeana je glavni pokretač porasta nivoa mora putem termičkog širenja morske vode, i predstavlja prijetnju za milijarde ljudi. Pouzdana mjerenja temperature okeana datiraju iz sredine 20. vijeka, ali je vjerovatno da se okeani zagrijavaju brže nego ikad u posljednjih 2.000 godina.

Prema analizi koja je objavljena u časopisu Advances in Atmospheric Sciences, količina toplote koju okean apsorbuje je kolosalna, te je ekvivalentna više od 200 puta većoj količini električne energije koju ljudi koriste širom svijeta.

Zagrijavanje okeana nije ujednačeno, pri čemu se neka područja zagrijavaju brže od drugih. U 2025. godini, najtoplija područja uključivala su tropski i južnoatlantski i sjeverni pacifički okean, te Južni okean. U Južnom ili Antarktičkom okeanu naučnici su duboko zabrinuti zbog topljenja zimskog morskog leda posljednjih godina.

Sjeverni Atlantik i Sredozemno more također postaju topliji, kao i slaniji, kiseliji i manje oksigenirani zbog klimatske krize, čineći okeanske ekosisteme i život koji oni podržavaju krhkijim.

Intenzivne monsunske kiše koje su 2025. godine usmrtile više od 1.350 ljudi u južnoj i jugoistočnoj Aziji, katastrofalne poplave duž rijeke Guadalupe u Teksasu koje su uzrokovale 138 smrtnih slučajeva i preko 1.200 šumskih požara koji su spalili više od pet miliona hektara u Kanadi, sve se to može povezati s dugoročnom akumulacijom toplote u okeanu.

Očekuje se da će se globalni sadržaj toplote u okeanima povećavati iz godine u godinu ukoliko se ne postignu neto nulte emisije stakleničkih plinova. Iako potpuno smanjenje ugljičnog dioksida ne bi odmah dovelo do istih temperatura okeana kao prije 1970. godine, istraživači naglašavaju da se situacija može popraviti te da je pitanje isključivo volje a ne mogućnosti da se smanje emisije stakleničkih plinova.

The post Prijetnja za milijardu ljudi appeared first on ESG Korisno.

Generacijski jaz u znanju o klimi

Ispitanici stariji od 30 godina u Evropskoj uniji postigli su prosječan broj bodova 6,47 od 10, dok su oni mlađi od 30 godina postigli 5,99 od 10. Ova razlika je evidentna u nekoliko ključnih područja:

• svijest o recikliranju: 74% ispitanika starijih od 30 godina prepoznaje važnost recikliranja, u poređenju sa 66% mlađih ispitanika.
• prednosti izolacije stambenih i poslovnih prostora: 48% osoba starijih od 30 godina razumije kako bolja izolacija može uticati na borbu protiv klimatskih promjena, u poređenju sa samo 30% onih mlađih od 30 godina.
• ograničenje brzine prilikom vožnje: 27% starijih ispitanika shvata klimatske prednosti smanjenja ograničenja brzine, u poređenju sa 20% mlađih od 30 godina.

Evropljani pokazali bolje znanje od Amerikanaca

Kada je u pitanju definisanje klimatskih promjena i identifikovanje njihovih uzroka, Evropljani su pokazali bolje znanje od Amerikanaca:

• 71% ispitanih Evropljana tačno definiše klimatske promjene kao dugoročnu promjenu klimatskih obrazaca, u poređenju sa 58% Amerikanaca;
• 74% Evropljana i 64% Amerikanaca prepoznaju ljudske aktivnosti poput deforestacije, poljoprivrede, industrije i transporta kao primarne pokretače klimatskih promjena;
• 72% Evropljana identifikovalo je SAD, Kinu i Indiju kao najveće emitere gasova sa efektom staklene bašte, dok je samo 58% Amerikanaca učinilo isto, pri čemu mnogi Amerikanci nisu prepoznali uticaj Kine na klimatske promjene;
• 85% Evropljana povezuje klimatske promjene sa pogoršanjem gladi u svijetu zbog ekstremnih vremenskih uslova koji utiču na usjeve, u poređenju sa 68% Amerikanaca;
• 82% Evropljana razumije negativne uticaje na ljudsko zdravlje, u poređenju sa 71% Amerikanaca;
• 71% Evropljana prepoznaje uticaj klimatskih promjena na porast nivoa mora, dok 45% Amerikanaca ima pogrešne predstave, a neki čak vjeruju da nivo mora pada;
• 69% Evropljana je svjesno da klimatske promjene podstiču globalne migracije zbog prisilnog raseljavanja, u poređenju sa 52% Amerikanaca.

Uloga EIB-a

Evropska investicijska banka igra ključnu ulogu u finansiranju klimatskih rješenja i podizanju svijesti o klimatskim pitanjima. Kao finansijski ogranak Evropske unije, EIB ulaže u velike globalne projekte, uključujući prilagođavanje klimatskim promjenama u Jordanu, održivi transport u Indiji, malu solarnu energiju u Brazilu, proizvodnju zelenog čelika u Švedskoj i najveću evropsku solarnu gigafabriku u Italiji. Ovi projekti naglašavaju posvećenost EIB-a održivom razvoju i smanjenju emisija ugljika. EIB također podržava obrazovne programe, kao što je Evropska katedra za održivi razvoj i klimatsku tranziciju na Sciences Po u Parizu, kako bi mlađe generacije opremio znanjem za rješavanje klimatskih promjena. Ovaj obrazovni rad predstavlja investiciju u ljudski kapital neophodan za dugoročnu održivost okoliša.

Izvor informacija: https://esgnews.com/europeans-over-30-understand-climate-change-better-than-younger-generations-eib-climate-survey/

The post Istraživanje o klimi Evropske investicijske banke appeared first on ESG Korisno.

Konferencija UN-a o klimatskim promjenama (COP29) naglasila je hitnost transformativne akcije, te uz pomjeranje političke plime, nagovijestila potencijalne promjene u globalnom klimatskom vodstvu. Da li će aktivnosti održivosti biti intenzivirane ili usporene na globalnom nivou?

Kao što znamo, efekti klimatskih promjena će nastaviti da se pogoršavaju sve dok ne smanjimo emisije stakleničkih plinova. Što se više približavamo temperaturi 1.5 – 2.0 stepeni celzijusa u kontekstu globalnog zagrijavanja, to ćemo svjedočiti ekstremnijim vremenskim pojavama koje će uticati na sve nas. Uprkos trenutnim otporima prema ovoj temi, mnoge kompanije i investitori prepoznaju važnost održivosti, te nastavljaju raditi na njenoj integraciji jer je vide kao dio upravljanja rizicima i pripremu za budućnost. Kratkoročno gledajući, neke kompanije i države će najvjerovatnije napraviti korak unazad. Ovo potencijalno znači da oni koji su kontinuirano prisutni u segmentu održivosti će biti tiši, ali će nastaviti sa aktivnostima sprovođenja održivog poslovanja.

Prema Vašem mišljenju, šta očekuje kompanije u pogledu ugradnje ESG-a u njihove strategije? Obzirom na pooštravanje propisa u EU i promjenu politika u drugim dijelovima svijeta, mislite li da će ovi trendovi dodatno ubrzati hitnost poslovne transformacije u dijelu održivosti?

Moramo da se fokusiramo na realnost koja se zasniva na nauci, odnosno za dobrobit opstanka života na zemlji globalno zagrijavanje trebamo ograničiti na ispod 1,5 stepeni celzijusa. Istovremeno, svjesni smo da se mi kao ljudi sporo prilagođavamo i nosimo sa tim. Potrebno je nastaviti sa kombinacijom podrške koju pružaju vlade i politike uz osiguravanje ravnopravnih uslova na svim tržištima, u obzir uzeti zahtjeve kupaca i investitora kao komercijalnih pokretača tržišta, te aspekt upravljanja rizikom. Sljedećih nekoliko godina će biti izazovno za upravljanje na globalnom nivou.

S jedne strane nastavljamo napredovati, što potvrđuje sve veći broj kompanija koje potpisuju Ciljeve zasnovane na nauci/ Science Based Targets, te primjeri poput Ujedinjenog Kraljevstva koje ima plan tranzicije ka neto nuli usklađen sa Pariškim sporazumom. S druge strane, imamo SAD koje su započele proces povlačenja iz Pariškog sporazuma kao i neke druge zemlje koje razmišljaju da slijede ovaj model.

Kompanije širom EU prelaze sa procjene finansijskih rizika povezanih sa klimatskim promjenama na procjenu drugih međusobno povezanih rizika. Osim ekoloških rizika, na koje dodatne rizike, kao što su društveni, geopolitički ili tehnološki, kompanije trebaju da se fokusiraju u buduće?

Uprave kompanija trebaju da se nose sa promjenjivim globalnim okolnostima u vezi sa društvenom polarizacijom, rizikom od sukoba, umjetnom inteligencijom, i drugim faktorima, a što se može vidjeti iz Svjetskog izvještaja o globalnom riziku. Također trebaju uskladiti kartokoročne i dugoročne prioritete. Postoje dva mega trenda koja će uticati na svaku zemlju i svaki sektor, a to su klimatske promjene i umjetna inteligencija. Razumjeti kako će ovi megatrendovi uticati na vaš sektor i vaše poslovanje, ključno je za svaku organizaciju.

Kako investitori reaguju na potencijalne promjene u ESG regulativi?

Zavisi gdje se nalaze. Generalno, kompanije i investitori preferiraju jasnoću i konzistentnost između tržišta i godina izvještavanja na temu održivosti. Trenutna situacija u kojoj idemo naprijed-nazad i uz izmjene svake 4 godine nije usklađena s velikim promjenama i predviđanjima za budućnost. Stoga, investitori reaguju na različite načine, a često opreznije i konzervativnije pri donošenju svojih odluka.

Da li primjetite promjene u ponašanju potrošača kada je održivost u pitanju? Da li brendovi sada moraju više ulagati u edukaciju kupaca?

Sve u svemu, potrošači u većini geografskih područja svjesni su i zabrinuti zbog efekata klimatskih promjena na njihov svakodnevni život. Način na koji bismo to trebali rješavati razlikuje se među geografskim područjima i političkim uvjerenjima. Ljudima je stalo i žele da doprinesu, ali se često pitaju kako da doprinesu. Stoga su relevantne edukativne platforme, poput www.esgkorisno.ba, korisni alati za osvještavanje ljudi na temu održivosti te podsticanje na konkretne aktivnosti u ovom segmentu.

The post Dva megatrenda će uticati na svaku zemlju i svaki sektor appeared first on ESG Korisno.

U 2024. godini, Veliku Britaniju su pogodile velike padavine i poplave što je prouzrokovalo odgađanje fudbalskih utakmica. U SAD-u, teniseri su morali da igraju mečeve na izuzetno visokim temperaturama. Određenim rutama tokom Tour de France se nije ni vozilo zbog sigurnosti vozača, a sve zbog iznad prosječno visokih temperatura u južnoj Francuskoj tokom mjeseca jula.

Kada govorimo o sportskoj opremi, nekada je fokus bio na tome da ista bude komotna kako bi omogućila sportistima i sportiskinjama veću slobodu prilikom kretanja. Međutim, danas se sve više naglasak stavlja na izradu opreme od materijala u kojima se takmičari manje znoje, te u kojima mogu optimizovati toplotu tijela prilikom ekstremno visokih temperatura.

Sve veće zagađenje mora i rijeka plastikom ozbiljno ugrožava održavanje vodenih olimpijskih sportova. Tokom Olimpijskih igara 2016. godine u Rio de Janeiru, jedriličari su se, osim za medalje, morali boriti i s otpadom u moru. Madeleine Orr, autorica knjige How Climate Change is Changing Sport, pokazuje kako na svijet sporta utiču klimatske promjene. Poruka ove knjige naglašava da se ovaj ozbiljan globalni problem ne može riješiti bez značajnih i koordiniranih napora. Rješavanje problema zahtijeva angažman svih – od globalne sportske elite do navijača na tribinama. 

Završno poglavlje knjige pruža pregled ključnih obaveza sporta koje nadilaze ciljeve postavljene u priručniku Sport za prirodu: Postavljanje osnovne linije. Cilj ovog programa je da do 2030. godine sprovede transformativne akcije za zaštitu prirode u svim sportovima, te doprinese njenom očuvanju i obnovi.

The post Uticaj klimatskih promjena na sport appeared first on ESG Korisno.