U kontekstu nestabilnosti u regiji Perzijskog zaljeva, obje strane su postavile tranziciju na čistu energiju kao ključnu za energetsku sigurnost i ekonomsku otpornost. Važnost tranzicije na čistu energiju doprinosi ne samo klimatskoj neutralnosti, već i njihovoj sigurnosti, neovisnosti i konkurentnosti.

Obje strane su potvrdile svoju podršku Pariškom sporazumu i naglasile hitnost ubrzanja smanjenja emisija stakleničkih gasova u ovom desetljeću s ciljem održavanja granice porasta temperature od 1,5 °C do kraja stoljeća.

Dijalog odražava širi pomak u klimatskoj diplomatiji, gdje je usklađivanje političkih okvira sve više vezano uz industrijsku konkurentnost i pristup čistim tehnologijama. Također su se obavezale na unapređenje ciklusa ambicija Pariškog sporazuma kroz jaču međunarodnu saradnju na nacionalno određenim doprinosima (NDC) i dvogodišnjim izvještajima o transparentnosti.

Održivo finansiranje ima centralnu ulogu, a obje ekonomije nastoje uskladiti tokove kapitala s klimatskim ciljevima uz održavanje konkurentnosti na globalnim tržištima. Naglasak na održivom finansiranju ukazuje na kontinuirano pooštravanje okvira za raspodjelu kapitala, s rastućim pritiskom na kompanije da pokažu vjerodostojne puteve tranzicije. Subnacionalne klimatske akcije pojavile su se kao još jedan prioritet u smislu provedbe klimatskih akcija na regionalnoj i gradskoj razini.

Kako Bosna i Hercegovina doprinosi klimatskoj neutralnosti?

Usvajanjem Zelene agende za Zapadni Balkan 2020. godine, Bosna i Hercegovina se potpisivanjem Sofijske deklaracije obavezala na sprovođenje mjera usmjerenih ka postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine. 

Zelena agenda promoviše prelazak na održivu ekonomiju kroz pet ključnih oblasti: dekarbonizacija (klimatske promjene, energetika i transport), cirkularna ekonomija (efikasnije korištenje resursa), smanjenje zagađenja zraka, vode i tla, razvoj održivih ruralnih područja, te očuvanje biodiverziteta kroz zaštitu i obnovu ekosistema.

Bosna i Hercegovina se obavezala na značajno smanjenje emisija stakleničkih plinova (GHG) kroz ažurirani Nacionalno utvrđeni doprinos (NDC) u sklopu Pariškog sporazuma. Plan predviđa smanjenje emisija za 33,2% do 2030. godine i za gotovo 66% do 2050. godine, u usporedbi s razinama iz 1990. godine.

Globalno, klimatska politika više se ne shvaća isključivo kao ekološka nužnost, već kao ključna komponenta državne strategije. Kako pripreme za COP31 ubrzavaju, sposobnost velikih ekonomija da koordiniraju sprovođenje, finansiranje i transparentnost odrediti će da li će globalni klimatski ciljevi biti ispunjeni.

The post BiH, EU, Japan: klimatska neutralnost znači ekonomsku otpornost appeared first on ESG Korisno.