Predviđa se da će Centralnoafrička Republika, Nigerija, Južni Sudan, Laos i Brazil doživjeti najznačajnije poraste opasno visokih temperatura, dok će najviše pogođenih populacija biti u Indiji, Nigeriji, Indoneziji, Bangladešu, Pakistanu i na Filipinima. Zemlje s hladnijom klimom će doživjeti mnogo veću promjenu u neugodno vrućim danima, koja će se u nekim slučajevima više nego udvostručiti. Studija je utvrdila da bi zagrijavanje od 2°C dovelo do udvostručenja porasta temperature u Austriji i Kanadi, do 150% u Velikoj Britaniji, Švedskoj, Finskoj, do 200% u Norveškoj i te 230% u Irskoj.

Dr. Radhika Khosla, vanredna profesorica na Smith School of Enterprise and the Environment i voditeljica programa Oxford Martin Future of Cooling, izjavila je: „Prekoračenje 1,5°C zagrijavanja imat će neviđen utjecaj na sve, od obrazovanja i zdravstva do migracija i poljoprivrede. Održivi razvoj neto nulte emisije ostaje jedini utvrđeni put kako bi se zaustavio trend zagrijavanja planete.“

Promjene koje utiču na svakog stanovnika

Naučnici tvrde da svako povećanje temperature od 0,1°C sa sobom nosi veće rizike po planetu, kao što su duži toplotni talasi, agresivnije oluje i šumski požari. Posljedice zagrijavanja od 2°C mogle bi da budu:

• ekstremno vreli dani bi bili u prosijeku 4 stepena topliji na srednjim geografskim širinama (regioni izvan polova i tropa),
• rast nivoa mora bio bi 0,1 metra viši, što će izložiti dodatnih 10 miliona ljudi češćim poplavama,
• gubitak više od 99% koralnih grebena, za razliku od 70-90% sa rastom od 1,5 stepeni.

Da li je BiH potpisnica Pariškog sporazuma?

Pariški sporazum međunarodni je ugovor koji pravno obvezuje svoje potpisnike na djelovanje u cilju borbe protiv klimatskih promjena. Vlade su se 2015. godine prvi put u historiji zajednički dogovorile da ulože napore kako bi ograničile globalno zatopljenje i odgovorile na njegove učinke. Cilj je ograničiti globalno zagrijavanje znatno ispod 2 °C.

Bosna i Hercegovina je ratificirala Pariški sporazum o klimatskim promjenama u martu 2017. godine, obavezavši se na smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu klimatskim promjenama. Ovim je sporazum postao pravno obavezujući za Bosnu i Hercegovinu koja se pridružila globalnim naporima za smanjenje zagađenja, s fokusom na energetsku tranziciju i održivi razvoj.

Države koje nisu ratificirale sporazum uključuju Iran, Tursku i Irak, uz još nekoliko država članica koje su ostale izvan sporazuma, čime se negativno utiču na globalne napore u smanjenju emisija stakleničkih plinova. 

Izvori informacija: https://www.ox.ac.uk/news/2026-01-26-global-population-living-extreme-heat-double-2050; https://www.bbc.com/serbian/articles/cwyp9e0lr62o/lat

The post Oxford istraživanje: skoro 4 milijarde ljudi će živjeti u ekstremnim vrućinama appeared first on ESG Korisno.

Generacijski jaz u znanju o klimi

Ispitanici stariji od 30 godina u Evropskoj uniji postigli su prosječan broj bodova 6,47 od 10, dok su oni mlađi od 30 godina postigli 5,99 od 10. Ova razlika je evidentna u nekoliko ključnih područja:

• svijest o recikliranju: 74% ispitanika starijih od 30 godina prepoznaje važnost recikliranja, u poređenju sa 66% mlađih ispitanika.
• prednosti izolacije stambenih i poslovnih prostora: 48% osoba starijih od 30 godina razumije kako bolja izolacija može uticati na borbu protiv klimatskih promjena, u poređenju sa samo 30% onih mlađih od 30 godina.
• ograničenje brzine prilikom vožnje: 27% starijih ispitanika shvata klimatske prednosti smanjenja ograničenja brzine, u poređenju sa 20% mlađih od 30 godina.

Evropljani pokazali bolje znanje od Amerikanaca

Kada je u pitanju definisanje klimatskih promjena i identifikovanje njihovih uzroka, Evropljani su pokazali bolje znanje od Amerikanaca:

• 71% ispitanih Evropljana tačno definiše klimatske promjene kao dugoročnu promjenu klimatskih obrazaca, u poređenju sa 58% Amerikanaca;
• 74% Evropljana i 64% Amerikanaca prepoznaju ljudske aktivnosti poput deforestacije, poljoprivrede, industrije i transporta kao primarne pokretače klimatskih promjena;
• 72% Evropljana identifikovalo je SAD, Kinu i Indiju kao najveće emitere gasova sa efektom staklene bašte, dok je samo 58% Amerikanaca učinilo isto, pri čemu mnogi Amerikanci nisu prepoznali uticaj Kine na klimatske promjene;
• 85% Evropljana povezuje klimatske promjene sa pogoršanjem gladi u svijetu zbog ekstremnih vremenskih uslova koji utiču na usjeve, u poređenju sa 68% Amerikanaca;
• 82% Evropljana razumije negativne uticaje na ljudsko zdravlje, u poređenju sa 71% Amerikanaca;
• 71% Evropljana prepoznaje uticaj klimatskih promjena na porast nivoa mora, dok 45% Amerikanaca ima pogrešne predstave, a neki čak vjeruju da nivo mora pada;
• 69% Evropljana je svjesno da klimatske promjene podstiču globalne migracije zbog prisilnog raseljavanja, u poređenju sa 52% Amerikanaca.

Uloga EIB-a

Evropska investicijska banka igra ključnu ulogu u finansiranju klimatskih rješenja i podizanju svijesti o klimatskim pitanjima. Kao finansijski ogranak Evropske unije, EIB ulaže u velike globalne projekte, uključujući prilagođavanje klimatskim promjenama u Jordanu, održivi transport u Indiji, malu solarnu energiju u Brazilu, proizvodnju zelenog čelika u Švedskoj i najveću evropsku solarnu gigafabriku u Italiji. Ovi projekti naglašavaju posvećenost EIB-a održivom razvoju i smanjenju emisija ugljika. EIB također podržava obrazovne programe, kao što je Evropska katedra za održivi razvoj i klimatsku tranziciju na Sciences Po u Parizu, kako bi mlađe generacije opremio znanjem za rješavanje klimatskih promjena. Ovaj obrazovni rad predstavlja investiciju u ljudski kapital neophodan za dugoročnu održivost okoliša.

Izvor informacija: https://esgnews.com/europeans-over-30-understand-climate-change-better-than-younger-generations-eib-climate-survey/

The post Istraživanje o klimi Evropske investicijske banke appeared first on ESG Korisno.

Prema istraživanju, više od 40% ispitanika u svakoj grupi se izjasnilo da su napustili posao ili planiraju to uraditi u budućnosti zbog zabrinutosti za klimu, a skoro dvije trećine kažu da bi platili više za kupovinu ekološki održivih proizvoda.

Jedan od ključnih nalaza izvještaja bio je veliki značaj koji ispitanici pridaju svrsi na radnom mjestu, pri čemu je 86% generacije Z i 89% milenijalaca izjavilo da je osjećaj svrhe važan za cjelokupno zadovoljstvo poslom, dok je polovina Gen Z i preko 40% milenijalaca reklo da su odbili zadatke ili projekte na osnovu svojih ličnih uvjerenja jer smatraju da aktivnosti kompanije imaju negativan utjecaj na okoliš, mentalno zdravlje zaposlenika ili ravnotežu između posla i života.

Istraživanje je pokazalo da su uvjerenja ispitanika vezana za održivost imala značajan utjecaj na ponašanje i izbore na radnom mjestu:

• 75% ispitanika izjavilo da je angažman organizacije u zajednici i društveni uticaj važan faktor kada se razmatra potencijalni poslodavac,
• 46% generacije Z i 42% milenijalaca reklo je da su ili planiraju da promijene posao ili industriju zbog zabrinutosti za uticaj na životnu sredinu, u odnosu na 42% i 39% prošle godine,
• 59% i 62% ispitanika generacije Z i milenijalaca izjasnilo se da uzima u obzir uticaj kompanija na životnu sredinu prije nego što prihvate posao, u odnosu na 55% i 54% prošle godine.

Anketa je istakla neka od ključnih oblasti u koje bi ispitanici željeli da vide da njihovi poslodavci ulažu u borbu protiv klimatskih promjena, a najbolji odgovori uključuju edukaciju i obuku zaposlenih o tome kako da budu održiviji. Više od polovine ispitanika reklo je da vrše pritisak na svoje poslodavce da poduzmu mjere u vezi s klimatskim promjenama, a više od tri četvrtine vjeruje da bi vlade trebale više podsticati preduzeća da se pozabave klimatskim promjenama.

Podaci preuzeti sa: https://www.esgtoday.com/more-than-40-of-gen-z-millennials-would-change-jobs-over-climate-concerns-deloitte-survey-finds/

The post Istraživanje: generacija Z i odabir poslodavca appeared first on ESG Korisno.

Prema ovom istraživanju, 69% izvršnih direktora ugradilo je ESG u svoje poslovanje kao sredstvo za kreiranje dodatne vrijednosti kompanija, naglašavajući da rješavanje problema koji su obuhvaćeni ESG konceptom ostaje sastavni dio njihovih dugoročnih korporativnih strategija. 

Iako kontinuirani finansijski i geopolitički pritisci stavljaju dodatni teret izvršnim direktorima prilikom donošenja poslovnih odluka u globalnim korporacijama, istraživanje pokazuje da je velika većina viših rukovodilaca u potpunosti uključena u ESG pitanja i da E, S i G nisu samo opcioni dodaci za uspješna, održiva poslovanja.

John McCalla-Leacy, globalni šef ESG-a za KPMG izjavio je: „Uprkos rastućoj ekonomskoj i političkoj neizvjesnosti, rezultati najnovijeg istraživanja odražavaju porast fokusa izvršnih direktora na ESG. Iako su teme poput klimatske krize postale polarizirane u nekim regijama, istraživanje pokazuje da su poslovni lideri spremni da donesu odluke koje vode ka pokretanju tranzicije na održivije poslovanje, što koristi svima.“

Ispitanici u anketi vjeruju da će njihova ulaganja u ESG imati najznačajniji utjecaj u naredne tri godine na odnose s kupcima, reputaciju brenda i strategije spajanja i akvizicije (M&A). Osim toga, istraživanje naglašava da 64% izvršnih direktora vjeruje da kako povjerenje u neke institucije opada, javnost očekuje da se kompanije uključe te doprinesu društvenim promjenama kroz društveno odgovorne aktivnosti.

The post Istraživanje: ESG i dalje u fokusu velikih korporacija? appeared first on ESG Korisno.