<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>#istorijaodrzivosti Archives - ESG Korisno</title>
	<atom:link href="https://esgkorisno.ba/tag/istorijaodrzivosti/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://esgkorisno.ba/tag/istorijaodrzivosti/</link>
	<description>Kreiramo korisne priče</description>
	<lastBuildDate>Fri, 16 May 2025 13:37:11 +0000</lastBuildDate>
	<language>en-GB</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.0</generator>

<image>
	<url>https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2024/02/cropped-cropped-LOGO-KRUG-BEZ-SLOGANA-SA-PODLOGOM-32x32.png</url>
	<title>#istorijaodrzivosti Archives - ESG Korisno</title>
	<link>https://esgkorisno.ba/tag/istorijaodrzivosti/</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Istorija održivosti</title>
		<link>https://esgkorisno.ba/2025/05/16/istorija-odrzivosti/</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[Amra]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 16 May 2025 06:00:00 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ESG osnove]]></category>
		<category><![CDATA[#odrzivost]]></category>
		<category><![CDATA[#istorijaodrzivosti]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://esgkorisno.ba/?p=3817</guid>

					<description><![CDATA[<p>Kada smo došli do tačke u kojoj je ljudska aktivnost postala glavni pokretač uništavanja naše planete? </p>
<p>The post <a href="https://esgkorisno.ba/2025/05/16/istorija-odrzivosti/">Istorija održivosti</a> appeared first on <a href="https://esgkorisno.ba">ESG Korisno</a>.</p>
]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[
<p class="wp-block-paragraph">Kada smo došli do tačke u kojoj je ljudska aktivnost postala glavni pokretač uništavanja naše planete?&nbsp;</p>



<h4 class="wp-block-heading"><strong>Predindustrijski period</strong></h4>



<p class="wp-block-paragraph">Kaže se da je koncept održivosti nastao tokom industrijske revolucije. Istina je da su emisije CO2 i stakleničkih plinova bile daleko niže prije te ere. Uticaj čovjeka na klimu bio je manji u poređenju s današnjim ali je zagađenje zraka i vode bilo uobičajeno u Evropi u to vrijeme, a krčenje šuma dovelo je do ekoloških katastrofa. Stoga, prediundustrijska era nije bila besprijekorna za okoliš.</p>



<p class="has-small-font-size wp-block-paragraph"><em><strong>Emisije CO2 tokom vremena, po regijama – 1750. -2021. (publikacija „Naš svijet u podacima“)</strong></em></p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img fetchpriority="high" decoding="async" width="1024" height="804" src="https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2025/05/Emisije-CO2-tokom-vremena-1024x804.png" alt="" class="wp-image-3818" srcset="https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2025/05/Emisije-CO2-tokom-vremena-1024x804.png 1024w, https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2025/05/Emisije-CO2-tokom-vremena-300x236.png 300w, https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2025/05/Emisije-CO2-tokom-vremena-768x603.png 768w, https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2025/05/Emisije-CO2-tokom-vremena.png 1080w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<h4 class="wp-block-heading"><strong>Industrijska revolucija</strong></h4>



<p class="wp-block-paragraph">Kako se čovječanstvo tranformisalo, napredak je došao s nejednakom raspodjelom bogatstva, eksploatacijom sirovina na globalnom nivou, te rastućim emisijama stakleničkih plinova. Do 1804. godine, svijet je imao oko milijardu ljudi. U 19. vijeku se počelo više raspravljati o uticajima industrijalizacije na okoliš i društvo. Zabrinuti građani formirali su ekološke grupe, uglavnom za očuvanje divljih životinja, poput <a href="https://www.sierraclub.org/" target="_blank" rel="noreferrer noopener"><strong>Sierra Cluba </strong></a>1892. godine koji i danas postoji. Objavljivane su publikacije koje su raspravljale o onome što bismo danas nazvali održivim razvojem.</p>



<p class="has-small-font-size wp-block-paragraph"><em><strong>Spomjenje utjecaja na buduće generacije u novinama iz 1912. godine.&nbsp;</strong></em></p>



<figure class="wp-block-image size-full"><img decoding="async" width="479" height="680" src="https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2025/05/Novinski-clanak-1912.jpg" alt="" class="wp-image-3821" srcset="https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2025/05/Novinski-clanak-1912.jpg 479w, https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2025/05/Novinski-clanak-1912-211x300.jpg 211w" sizes="(max-width: 479px) 100vw, 479px" /></figure>



<h4 class="wp-block-heading"><strong>Nagli porast održivosti 1970-ih</strong></h4>



<p class="wp-block-paragraph">Kako je 20. vijek odmicao, tako se povećavao ljudski uticaj na okolinu i emisije u atmosferi. Tokom 1950-ih, ekološke grupe upozoravale su na posljedice&nbsp; korištenja plastike, hemikalija, sintetike, pesticida i fosilnih goriva. Istovremeno, svijet se suočio sa značajnim ekološkim problemima te postao svjestan koliko je situacija alarmantna kada je u <a href="https://esgkorisno.ba/2024/09/07/kako-je-london-rijesio-problem-zagadenog-zraka/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">Londonu 1952. godine oko 12.000 ljudi umrlo od posljedica zagađenosti zraka</a>. Zabrinutost za okoliš postala je alarmantna za prosječnog građanina, podstičući strah da bi ekonomski rast mogao ugroziti opstanak ljudi i planete.&nbsp;</p>



<p class="has-small-font-size wp-block-paragraph"><em><strong>Prvi Dan planete Zemlje (22.04.1970.) prije 50 godina pojavio se na naslovnoj strani Timesa</strong></em></p>



<figure class="wp-block-image size-large"><img decoding="async" width="1024" height="576" src="https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2025/05/Dan-planete-zemlje-NY-times-1024x576.jpg" alt="" class="wp-image-3819" srcset="https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2025/05/Dan-planete-zemlje-NY-times-1024x576.jpg 1024w, https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2025/05/Dan-planete-zemlje-NY-times-300x169.jpg 300w, https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2025/05/Dan-planete-zemlje-NY-times-768x432.jpg 768w, https://esgkorisno.ba/wp-content/uploads/2025/05/Dan-planete-zemlje-NY-times.jpg 1080w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /></figure>



<p class="wp-block-paragraph"><strong>Godine 1972. </strong><strong><em>održivost </em></strong><strong>je prvi put korištena u sličnom kontekstu kao i danas, u vezi s budućnošću čovječanstva. </strong>Ove godine održana je prva konferencija UN-a o ljudskom okolišu, na kojoj su žrtve ekoloških katastrofa ispričale svoje priče kako bi privukle pažnju političara.&nbsp;</p>



<h4 class="wp-block-heading"><strong>Posljednjih 50 godina održivost je globalna briga</strong></h4>



<p class="wp-block-paragraph"><a href="http://www.un-documents.net/our-common-future.pdf" target="_blank" rel="noreferrer noopener"><strong>Izvještaj &#8220;Naša zajednička budućnost&#8221; </strong></a>Komisije UN-a objavljen je 1987. godine koji definiše jednu od najcjenjenijih definicija u pokretu održivosti, te termin <em>održivi razvoj:</em> <em>„Održivi razvoj je razvoj koji zadovoljava potrebe sadašnjosti bez ugrožavanja sposobnosti budućih generacija da zadovolje vlastite potrebe.“</em></p>



<p class="wp-block-paragraph">Sredinom osamdesetih godina prvi put se spominje i&nbsp; <a href="https://esgkorisno.ba/2024/04/19/greenwashing-u-komunikaciji/"><strong><em>greenwashing</em></strong></a>. Termin je skovao Jay Westerveld u eseju iz 1986. godine u kojem se ispituju sumnjive prakse hotelske industrije. Preciznije, tendencije hotela da mole goste da ponovo koriste peškire kako bi pomogli okolišu, u nedostatku bilo kakvih drugih ekološki prihvatljivih mjera s njihove strane.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Tokom devedestih godina <em>održivost</em> je postala uobičajen termin i u svijetu politike. Prvi sastanak <a href="https://unfccc.int/process/bodies/supreme-bodies/conference-of-the-parties-cophttps:/thesustainableagency.com/blog/what-is-cop-27-in-egypt/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">COP</a>-a održan je u Berlinu, u martu 1995. godine. Zatim je 1997. godine <a href="https://unfccc.int/process/bodies/supreme-bodies/conference-of-the-parties-cophttps:/thesustainableagency.com/blog/what-is-cop-27-in-egypt/" target="_blank" rel="noreferrer noopener">UNFCCC</a> predložio prvi sporazum za zemlje o ograničenju emisija stakleničkih plinova &#8211; Kjoto protokol. Nažalost, nije ispunio ciljeve i emisije stakleničkih plinova su se povećale umjesto smanjile.</p>



<h4 class="wp-block-heading"><strong>Danas je održivost hitna</strong></h4>



<p class="has-electric-grass-gradient-background has-background wp-block-paragraph">U 2015. godini, gotovo svaka zemlja je potpisala Pariški sporazum, pravno obavezujući nasljednik Kjoto protokola, kako bi pokušala ograničiti globalno zagrijavanje na 1,5°C. Održivost je eksplodirala u digitalnom dobu, do te mjere da postoji mnoštvo informacija o ovoj temi. Riječ „održivost“ je dostigla rekordne nivou u 2020. godini u odnosu na broj puta koliko je spomenuta u godišnjim i kvartalnim izvještajima, te prezentacijama investitora.&nbsp;</p>



<p class="wp-block-paragraph">Ono što je jasno jeste da su ljudi bili &#8220;neodrživi&#8221; od davnina, a danas su negativni uticaji na našu klimu veći nego ikad. Naučnici, akademici i pojedinci su kroz historiju pokušavali privući pažnju na ovu temu, ali nisu imali jak uticaj koji je bio potreban. I dalje smo optimistični da nije kasno za stvarnu promjenu.</p>



<p class="has-small-font-size wp-block-paragraph">Izvor: https://thesustainableagency.com/blog/the-history-of-sustainability/</p>
<p>The post <a href="https://esgkorisno.ba/2025/05/16/istorija-odrzivosti/">Istorija održivosti</a> appeared first on <a href="https://esgkorisno.ba">ESG Korisno</a>.</p>
]]></content:encoded>
					
		
		
			</item>
	</channel>
</rss>
