Ovogodišnje istraživanje potvrđuje da su ESG (skraćenica za mjerenje i upravljanje ekološkim, društvenim i upravljačkim performasama kompanije) i održivost duboko ukorijenjeni kod mnogih institucionalnih investitora koji su spremni da doprinesu ispunjenju ciljeva poput postizanja neto nulte emisije ugljika do 2050. godine.

Narednih nekoliko godina su ključne u tom pogledu, a dva najveća prioriteta za investitore na globalnom nivou su „dekarbonizacija portfelja“ (74%) i „društvena pitanja“ (71%), „pravedna tranzicija“ (52%) i „očuvanje biodiverziteta“ (55%). Također, većina investitora „očekuje da će se napredak ka održivosti nastaviti istim tempom od sada do 2030. godine“, dok samo 16% misli da će se to usporiti.

Ono što je izvjesno jeste da održivo poslovanje ostaje dio poslovnih modela, iako je očekivati da će se rasprava o ovoj temi nastaviti u budućnosti. Naravno, postoje složeni politički, tehnički, resursni izazovi koje treba riješiti. Na primjer, jedan od izazova je i matrica materijalnosti – da li se rukovoditi finansijskom ili dvostrukom matricom materijalnosti za procjene ESG učinka. Finansijska matrica, koja se većinom koristi, kvantificira ESG pitanja koja su važna za stvaranje vrijednosti za dioničare, odnosno pitanja koja predstavljaju rizike za kompaniju. S druge strane, dvostruka materijalnost pokušava izmjeriti i utjecaj kompanije, odnosno pozitivne i negativne eksterne faktore koje ona stvara u okruženju u kojem djeluje.

Imati plan, ciljeve i biti iskren

Kritičari strategije održivosti često ukazuju na greenwashing odnosno preuveličavanja ESG napora od strane kompanija i investitora, ali i na greenhushing praksu pojedinih kompanija koje izvještavaju isključivo o pozitivnim koracima koje je njihova kompanija poduzela u okviru održivog poslovanja, izostavljajući oblasti koje se trebaju unaprijediti. 

I jedno i drugo ima svoje mjesto za kritiku te upravo zato kompanije moraju biti jasne na koji način kreiraju vrijednost za sve svoje stakeholders (interesne grupe). Materijalna ESG pitanja trebaju biti integrisana u strateški okvir – šta kompanija istinski može učiniti kako bi se suočila s društvenim i ekološkim izazovima te istovremeno osigurala dugoročne povrate za svoje dioničare.

Skoro sve kompanije imaju negativan eksterni uticaj na okruženje u kojem posluju. Takvi uticaji su neizbježni a da bi bila odgovorna kompanija mora imati plan i postaviti ciljeve za smanjenje negativnih uticaja. Uobičajen primjer su ciljevi za smanjenje emisija ugljika. Postavljanje ciljeva može potaknuti inovacije i biti izvor konkurentske prednosti, a kompanija mora biti iskrena prema stakeholder-ima i komunicirati jasno svoje ciljeve te stepen njihovog ispunjenja na godišnjem nivou.

Značaj zakonskog okvira i standarda izvještavanja

Donošenje jasnog zakonskog okvira je primarni način ublažavanja negativnih utjecaja kompanija na okruženje u kojem posluju. Uzmimo primjer CBAM-a koji se tiče direktno bh. kompanija. Naime, EU Uredbom 2023/956 uveden je CBAM Mehanizam za graničnu prilagodbu emisija, a koji se odnosi na zemlje koje nisu dio EU. Cilj Uredbe je smanjenje emisija ugljika, određivanje pravedne cijene ugljika emitovanog tokom proizvodnje robe s visokim emisijama ugljika uvezene u EU i poticanje čišće industrijske proizvodnje primjenom metodologije za izračun ugrađenih emisija.

S druge strane, velika polemika se u zadnjih godinu dana vodi o standardima izvještavanja koji su temelj za transparentnost o ESG pitanjima. Zahtjevi za izvještavanjem o održivosti u EU bili su podložni značajnim promjenama u posljednjih nekoliko godina uvođenjem Direktive o korporativnom izvještavanju o održivosti (CSRD), koja je zamijenila Direktivu o nefinansijskom izvještavanju. U januaru 2025. Evropska komisija je objavila Kompas konkurentnosti za EU kojim su utvrđeni planovi Evropske komisije za narednih pet godina i njena vizija za jačanje konkurentnosti EU. Ključni elementi uključivali su potrebu da se smanji teret izvještavanja koji je definisan ESRS standardima (European Sustainability Reporting Standards).

Opšteprihvaćeni standardi izvještavanja su Globalna inicijativa za izvještavanje (GRI). Oni pored fokusa na finansijske rizike naglašavaju i materijalnost utjecaja, odnosno način na koji organizacija utječe na okoliš, ljude i društvo. Globalna važnost GRI-a je ojačana kroz saradnju sa Međunarodnim odborom za standarde održivosti (ISSB), dopunjujući zahtjeve izvještavanja o nadležnostima.

Danas više od 70% najvećih svjetskih kompanija koristi GRI za izvještavanje o održivosti u više od 100 zemalja. Iskreno izvještavanje primjenom standarda je način da se izbjegne prethodno spomenuti greenwashing i greenhushing. Kompanije koje koriste GRI okvir izvještavanja trebale bi da nastave da to čine obzirom da ovaj okvir daje odličnu bazu i zadovoljava sadašnje i buduće potrebe tržišta za relevantnim ESG podacima. 

Autorica: Amra Tabaković, ESG konsultantica i ekspertica za korporativne komunikacije u segmentu održivosti

Kompanija KORISNO doo Vam pruža usluge izrade izvještaja održivosti, kreiranje i implementaciju ESG strategije, kreiranje I implementaciju komunikacijske strategije u segment održivosti, te procjenu okolišnih rizika.

The post ESG na prekretnici? appeared first on ESG Korisno.

Inicijativa je nastala kao odgovor na rastuće ekološke izazove i potrebu da se mladi kroz obrazovanje uključe u borbu protiv klimatskih promjena. Program uključuje predmete koji se fokusiraju na održivost, zaštitu okoliša i odgovorno upravljanje resursima. Svaka škola godišnje mora posvetiti 33 sata (približno jedan sat sedmično) učenju o klimatskim promjenama i temama održivog razvoja. Cilj ove inicijative je staviti okoliš i društvo u središte obrazovnog sistema, omogućavajući mladima da razviju svijest o globalnim ekološkim izazovima i steknu znanja potrebna za održivu budućnost.

Nastavni plan uključuje učenje o klimatskim promjenama kroz različite predmete, poput geografije, matematike i fizike, gdje se svaki predmet obrađuje iz perspektive održivog razvoja. Za mlađe uzraste, obrazovanje se bazira na pričama koje naglašavaju vezu s prirodom, dok se za starije učenike fokus stavlja na tehničke aspekte klimatskih promjena i ciljeve održivog razvoja UN-a​.

U Gimnaziji Carlo Porta u Milanu, učenice i učenici učestvuju u projektima kao što su Eko-patrole, gdje prate energetske resurse škole, organizuju akcije reciklaže, te redovno održavaju radionice o smanjenju plastičnog otpada i promovišu zdrav način života među svojim vršnjacima. 

U okviru praćenja energetskih resursa škole, učenice i učenici nadgledaju i analiziraju potrošnju energije u školi, uključujući potrošnju struje, grijanja, vode i drugih resursa. Cilj ove aktivnosti je identifikovati načine na koje se energija može efikasnije koristiti, smanjiti potrošnja i troškovi, te podići svijest o održivom korištenju resursa u školi.

Također, učenice i učenici su uključeni u širu zajednicu kroz aktivnosti sa lokalnim nevladinim organizacijama koje se bave očuvanjem okoliša. Ovi projekti nisu samo teorijski, već školskom uzrastu omogućavaju da svojim radom direktno doprinesu smanjenju ekološkog otiska škole.

Još jedan zanimljiv primjer je saradnja sa privatnim sektorom i univerzitetima kroz inicijative poput Wharton Global Youth Programa, gdje se koriste mini platforme za učenje koje omogućavaju učenicama i učenicima srednjih škola da istražuju i analiziraju ESG principe, čime stiču osnovne kompetencije za buduće karijere u oblastima održivosti i društveno odgovornog poslovanja​. 

Ove inicijative pokazuju kako obrazovni sistem u Italiji postaje model za integraciju ESG vrijednosti, omogućavajući mladima da kroz edukaciju i praktične projekte budu pokretači promjena u zajednici a i šire.

The post Italija: Obavezno učenje o klimatskim promjenama u školama  appeared first on ESG Korisno.