Duplo niži računi za električnu energiju

Studija iz 2023. godine ukazuje na porast broja energetskih zajednica u Evropi u posljednje dvije decenije. Od 2020. do 2021. godine, oko 2 miliona ljudi bilo je uključeno u 23.000 projekata energetske zajednice u 30 evropskih zemalja. Direktiva EU iz 2019. godine omogućila je uspostavljanje „građanske energetske zajednice“, dok izvještaj Evropske komisije iz 2020. predviđa da će 45% obnovljive energije u Evropi biti u vlasništvu zajednice do 2050. godine.

Budući da su energetski projekti u vlasništvu zajednice zaštićeni od nestabilnih globalnih energetskih tržišta, potrošači nisu vezani tržišnim cijenama i mogu dobiti niže račune za energiju. Tokom energetske krize širom Evrope, objavljeno je da su neki evropski korisnici energije u zajednici plaćali polovinu iznosa računa za energiju u odnosu na kupce koji su električnu energiju dobijali od komercijalnih komunalnih preduzeća.

Dodatna prednost proizvodnje energije u zajednici je sigurniji i pouzdaniji energetski sistem. Dodavanje više lokalnih, decentralizovanih projekata u miks smanjuje pritisak na električne mreže, pomažući u sprečavanju nestanka struje, požara i drugih izazova s ​​kojima se suočavaju preopterećene mreže.

Prepreke za energetske zajednice

Na energetskom tržištu kojim dominiraju korporacije koje rade na centraliziranom energetskom projekti uspostavljanja energetskih zajednica se bore sa brojim izazovima –  od pristupa finansijama za ulaganje u inicijative, do snalaženja u složenim pravnim i birokratskim procesima za postavljanje projekata i njihovo povezivanje na mrežu. Ovi projekti se mogu suočiti s direktnim protivljenjem komunalnih preduzeća koja žele zaštititi svoj profit i dominantnu poziciju na tržištu

Društvene prepreke su također česta pojava. Većina ljudi doživljava energiju kao uslugu koju pružaju komunalne kompanije, ne kao nešto u što su aktivno uključeni, a svijest o programima energetske zajednice je uglavnom niska. Anketa iz 2023. godine koju je naručila Bristol Energy Cooperative otkrila je da se samo 1% ispitanika osjeća dobro informisanim o energetskoj zajednici.

Da bi ovi projekti imali utjecajnu ulogu u energetskoj tranziciji, potrebno je više edukacije i svijesti kako bi ljudi mogli identifikovati i pokrenuti inicijative za uvođenje lokalne, obnovljive energije u svoje zajednice.

Zakonski okvir u Bosni i Hercegovini

Republika Srpska je u aprilu 2025. godine pravilnikom postavila regulatorne preduslove, dok je u septembru prošle godine u Federaciji Bosne i Hercegovine na snagu stupio Pravilnik o zajednicama obnovljive energije. Ovim pravilnikom se postavlja podzakonski okvir za rad energetskih zajednica. Time građani, lokalne zajednice i kompanije dobijaju mogućnost da zajednički ulažu u projekte čiste energije

Nakon što se pravno registruju, osnivači mogu aplicirati za status zajednice obnovljive energije kod Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije ili u Regulatornoj komisiji za energetiku. Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu, s osnovnim podacima o pravnom licu, spiskom članova i informacijama o projektu koji zajednica namjerava izvesti. Pored osnovnih dokumenata poput osnivačkog akta, FBiH Pravilnik od osnivača zahtijeva tehničku i plansku dokumentaciju. Njom osnivači moraju dokazati da njihov projekat ima realne temelje – zemljište za izgradnju, potrebne dozvole i saglasnosti, pristup mreži i ugovore koji omogućavaju da se energija, jednom kada počne da se proizvodi, zaista može koristiti ili prodavati.

Izvori informacija: https://ba.bloombergadria.com/komentar/vijesti/86888/zajednice-obnovljive-energije-u-bih-sve-sto-treba-da-znate/news; https://earth.org/power-to-the-people-an-overview-of-community-energy/

The post Kako do nižeg računa za električnu energiju? appeared first on ESG Korisno.