Odlukom se od banke zahtjevalo da ojača svoju identifikaciju materijalnih rizika za klimu i okoliš kojima je izložena ili bi mogla biti izložena, te je predviđala obračun periodičnih penala u slučaju nepoštivanja ovog zahtjeva do 31. maja 2024. godine.

Crédit Agricole nije ispunila zahtjev za procjenu materijalnosti punih 75 dana u 2024. godini. Prilikom odlučivanja o periodičnim penalima i njihovom ukupnom iznosu, ECB uzima u obzir značajnost kršenja, trajanje kršenja i dnevni promet nadziranog subjekta.

Banke moraju identifikovati klimatske i okolišne rizike

ECB je preduzela nekoliko koraka kako bi osigurala da banke pravilno identifikuju, procjenjuju i upravljaju klimatskim i okolišnim rizicima, pridržavajući se temeljnog procesa eskalacije. Proces je započeo 2020. godine objavljivanjem Vodiča ECB-a o klimatskim i ekološkim rizicima, u kojem je objašnjeno kako se od banaka očekuje da razborito upravljaju i transparentno komuniciraju takve rizike.

ECB je 2022. godine provela stres test klimatskog rizika i utvrdila relevantne nedostatke u tematskom pregledu. S obzirom na nalaze, sve značajne institucije primile su pisma sa povratnim informacijama sa raspoređenim vremenskim rokovima specifičnim za banke za adekvatno upravljanje njihovim klimatskim i ekološkim rizicima te očekivanja nadzornog organa.

U slučajevima kada ovi rokovi nisu ispoštovani, ECB je nametnula obavezujuće zahtjeve koji predviđaju obračun periodičnih novčanih kazni kao izvršnu mjeru.  Mjere izvršenja osmišljene su tako da primoraju banke da poštuju zahtjeve utvrđene nadzornim odlukama ili propisima. Periodične novčane kazne se obračunavaju po danu kašnjenja. Svaka banka ima mogućnost da se obrati Sudu pravde Evropske unije s ciljem osporavanja odluke ECB-a.

Izvor informacija: https://www.bankingsupervision.europa.eu/press/pr/date/2026/html/ssm.pr260213~d0ac373293.en.html

The post ECB: novčane kazne za banke appeared first on ESG Korisno.

Evropska centralna banka (ECB) izdala je obavezujuće odluke i potencijalne novčane kazne bankama u eurozoni koje ne ispune rokove za implementaciju okolišnih i klimatskih rizika u svoje strategije, upravljanje i planiranje kapitala. 

Ipak, dobre prakse banaka često su ograničene na uski podskup izloženosti ili geografskih područja. Na primjer, mnoge banke se bave tranzicijskim rizicima u vrednovanju kolaterala, ali zanemaruju fizičke rizike poput poplava ili toplinskih valova. Slično tome, klimatski i okolišni rizici bolje su integrisani u kreditni rizik nego u operativni ili tržišni rizik.

Nadzorna očekivanja i kazne

Iako su sve banke sada uključile klimatski rizik u svoje okvire za testiranje otpornosti na stres – što je porast u odnosu na 41% u 2022. – praznine i dalje postoje. Mnoge banke još uvijek ne uzimaju u obzir sve značajne pokretače rizika, a rizici povezani s prirodom uglavnom ostaju neriješeni. Prema podacima ECB, tri četvrtine banaka eurozone još uvijek ne pokrivaju sve značajne pokretače rizika povezane s klimom i prirodom u svojim ICAAP-ovima (Proces interne procjene adekvatnosti kapitala koji finansijske institucije koriste za procjenu vlastite adekvatnosti kapitala i održavanje kapitala iznad minimalnih regulatornih zahtjeva). Samo trećina banaka u potpunosti integriše rizike povezane s klimom u kapitalne planove. 

Rastući fizički rizici i sistemske implikacije

ECB naglašava hitnost djelovanja navodeći ubrzane klimatske utjecaje. Eskalacija globalnih temperatura na kraju bi mogla učiniti tržišta osiguranja neodrživim, predstavljajući sistemski rizik koji prijeti samim temeljima finansijskog sektora. Izvještaj Swiss Re sigma predviđa godišnji porast osiguranih gubitaka od prirodnih katastrofa od 5-7%.

ECB poziva na pažljivo kalibriranje u pojednostavljenju okvira EU za izvještavanje o održivim finansijama te upozorava da bi isključivanje prevelikog broja kompanija iz Direktive o izvještavanju o korporativnoj održivosti (CSRD) moglo ugroziti dostupnost ključnih podataka. ECB podržava uključivanje srednje velikih kompanija (500–1000 zaposlenika) pod pravila obaveznog objavljivanja podataka.

Tokom 2025.–2026. godine, ECB planira neformalne dijaloge s bankama radi procjene napretka i izazova, a formalne procjene su planirane u 2027. godini. Dodatno, ECB će u drugoj polovini 2025. godine objaviti ažurirani priručnik dobrih praksi, nadograđujući se na uvide iz prethodnih stres testova za klimu. Suočeni sa sistemskim klimatskim i prirodnim rizicima, samo otporne banke mogu finansirati zelenu, digitalnu tranziciju koja je potrebna za zaštitu današnjeg načina života.

Izvor informacija: https://esgnews.com/banks-making-strong-progress-on-climate-and-nature-risk-management-ecb/

The post Obaveza procjene klimatskih i okolišnih rizika u bankama appeared first on ESG Korisno.

Među ključnim preporukama ECB-a je prijedlog da se značajno ograniči planirano smanjenje obima kompanija obuhvaćenih Direktivom o izvještavanju o korporativnoj održivosti (CSRD), pri čemu ECB preporučuje obavezne zahtjeve za izvještavanje o održivosti za kompanije sa 500 ili više zaposlenih.

Podsjećanja radi, krajem februara ove godine Evropska komisija je objavila Omnibus Sustainability „paket“ čiji je cilj značajno smanjenje opterećenja kompanija u vezi s izvještavanjem o održivosti i regulatornim opterećenjem, uključujući spomenutu CSRD, Direktivu o dužnoj pažnji u vezi s korporativnom održivošću (CSDDD), te Uredbu o taksonomiji i Mehanizam za graničnu prilagodbu emisija (CBAM).

CSRD je prvobitno planiran kao veliko ažuriranje Direktive o nefinansijskom izvještavanju značajno proširujući broj kompanija koje su obavezne da dostave informacije o održivosti sa oko 12.000 na preko 50.000. Na osnovu novih Evropskih standarda izvještavanja o održivosti (ESRS), CSRD uvodi detaljnije zahtjeve za izvještavanjem o uticajima kompanija na okoliš, ljudska prava i društvene standarde te rizike povezane s održivošću.

Međutim, predložena promjena u okviru Omnibus-a jeste smanjenje broja kompanija koje bi izvještavale prema CSRD tako da pokriva samo kompanije s više od 1.000 zaposlenih i prihodom većim od 50 miliona eura neto prometa, čime se oko 80% kompanija uklanja iz zahtjeva CSRD-a. Komisija planira revidirati i ESRS, s ciljem značajnog smanjenja broja podataka koji se izvještavaju.

Iako ECB navodi da podržava napore Komisije da pojednostavi i usavrši izvještavanje o održivosti i zahtjeve za dubinsku analizu, napominje se da je „dostupnost usklađenih, standardizovanih i pouzdanih informacija o održivosti ključna kako bi se osigurao protok kapitala ka aktivnostima koje podržavaju ciljeve održivosti EU te kako bi se učesnicima na tržištu omogućilo da razumiju i odrede cijenu finansijskih rizika povezanih s održivošću“.

ECB je napomenula da je dostupnost visokokvalitetnih informacija vezanih za održivost neophodna za njenu ulogu u osiguravanju finansijske stabilnosti i upravljanju monetarnom politikom, navodeći da „fizički i tranzicijski rizici povezani s klimatskim i prirodnim krizama imaju duboke implikacije na cjenovnu i finansijsku stabilnost kroz njihov utjecaj na strukturu i cikličnu dinamiku ekonomije i finansijskog sistema“.

ECB smatra da uklanjanjem 80% kompanija iz CSRD moglo značajno ograničiti pristup interesnih grupa važnim informacijama te upozorava na neželjene ishode uključujući smanjenje ukupne dostupnosti informacija o održivosti, uključujući informacije o emisijama stakleničkih plinova – napominjući da će neki značajni emiteri, uključujući kompanije koje se bave fosilnim gorivima, biti izvan opsega izvještavanja.

ECB predlaže izmjene Omnibus prijedloga, preporučujući da umjesto isključivanja kompanija manjih od 1.000 zaposlenih iz opsega CSRD-a, kompanije sa 500-1.000 zaposlenih također budu obuhvaćene obaveznim zahtjevima za izvještavanje o održivosti, ali uz primjenu „namjenski pojednostavljenih standarda izvještavanja o održivosti koji su proporcionalni i relevantni za kapacitete i karakteristike takvih kompanija“.

Iako pozdravlja prijedlog EU o uspostavljanju dobrovoljnih standarda izvještavanja o održivosti za manje kompanije, ECB također upozorava na potencijalne opasnosti, poput samoodabira, pri čemu samo kompanije koje dobro posluju biraju izvještavati, i rizika greenwashinga od strane kompanija koje selektivno biraju koje aspekte održivosti će izvještavati.

ECB preporučuje zadržavanje većine podataka o klimatskim promjenama (ESRS E1), zajedno s važnim podacima o biodiverzitetu i ekosistemima (ESRS E4), jer su oni posebno važni za procjenu i upravljanje fizičkim i tranzicijskim rizicima za kompanije i finansijske institucije.

Među promjenama koje je Komisija uvela svojim Omnibus prijedlogom bila je i najava da neće uvesti planirane sektorske standarde izvještavanja o održivosti u okviru CSRD-a. Međutim, ECB napominje važnost sektorskih informacija, kao što je omogućavanje finansijskim institucijama da procjenjuju i upoređuju kompanije u istom sektoru u pripremi za tranziciju.

Izvor: www.esgtoday.com

The post Novo mišljenje ECB-a o OMNIBUS-u appeared first on ESG Korisno.