Anketa je objavljena nakon što je nedavno formalno usvojena inicijativa Omnibus I povećala pragove za obaveze izvještavanja o održivosti na 450 miliona eura prihoda i 1.000 zaposlenih. Većina anketiranih kompanija najavila je da će nastaviti izvještavati uprkos nedostatku regulatornih zahtjeva. Kompanije navode niz prednosti izvještavanja koje prevazilaze puko poštivanje zakona, pri čemu većina naglašava da su podaci o održivosti već integrisani u njihovu infrastrukturu korporativnog izvještavanja i ugrađeni su u procjene poslovnih rizika i procese donošenja odluka.

Učesnici ankete izjavili su da već koriste podatke o održivosti u područjima kao što su:

• operativno i strateško upravljanje resursima (53%)
• inovacije i dizajn procesa (48%)
• finansijsko planiranje i investicione odluke (38%)
• procjene rizika u lancu snabdijevanja (38%).

Ispitanici su također naveli brojne prednosti izvještavanja o održivosti, uključujući bolji uvid u klimatske, operativne rizike i rizike dobavljača (49%), jačanje povjerenja investitora i veći kapacitet za odgovor na ESG upite (44%), ispunjavanje zahtjeva kupaca i partnera za izvještavanje i reviziju (44%), te bolju integraciju finansijskih i ESG aspekata donošenja odluka (43%).

Čak 90% anketiranih generalnih direktora reklo je da je izvještavanje o održivosti već djelimično ili u potpunosti integrisano s finansijskim izvještavanjem u njihovim kompanijama.

Analizirajući glavne izazove izvještavanja o održivosti, studija je otkrila da su najčešće prepreke koje su rukovodioci navodili bile: budžetska ograničenja vezana za troškove prikupljanja i analize podataka (43%), fragmentirani podaci u različitim alatima i sistemima izvještavanja (40%), loša tehnologija ili integracija sistema (31%) i nejasna odgovornost i vlasništvo nad izvještavanjem o održivosti (29%).

Evropska savjetodavna grupa za finansijsko izvještavanje (EFRAG) objavila je poziv za izražavanje interesa za uključivanje kompanija i zainteresovanih strana u razvoj predstojećeg dobrovoljnog standarda izvještavanja o održivosti za veće kompanije koje nisu obuhvaćene CSRD direktivom.

Novi dobrovoljni standard će se zasnivati ​​na VSME standardu objavljenom u decembru 2024. godine, koji je Evropska komisija zvanično odobrila u julu 2025. godine. EFRAG je razvio VSME prije pokretanja Omnibus I procesa s ciljem primjene na kompanije sa manje od 250 zaposlenih.

U svom pozivu za izražavanje interesa, EFRAG navodi da će razmotriti prijave kompanija iz EU koje nisu male ili srednje (kako je definirano od strane EU), ali imaju manje od 1.000 zaposlenih ili godišnje prihode manje od 450 miliona eura. Poziv je otvoren i za druge zainteresovane strane, uključujući revizore, poslovna udruženja, investitore i druge korisnike podataka o održivosti. Planirane aktivnosti uključuju webinare, ankete, događaje i intervjue kako bi se prikupio uvid u praktičnu primjenu predstojećeg dobrovoljnog standarda i razumio razvoj praksi izvještavanja o održivosti u Evropskoj uniji. Poziv je otvoren do 20. aprila, a upite poslati putem e-maila na VRcontactlist@efrag.org.

ECB upozorava da nacrt novog ESRS-a značajno smanjuje transparentnost za investitore

Evropska centralna banka (ECB) objavila je mišljenje svog osoblja o revidiranim Evropskim standardima izvještavanja o održivosti (ESRS). ECB upozorava da će niz mjera usvojenih radi olakšavanja zahtjeva za izvještavanje o održivosti za kompanije „značajno smanjiti transparentnost za investitore i druge učesnike na tržištu, kao i negativno uticati na ukupnu dostupnost i uporedivost informacija relevantnih za finansijske rizike koje su neophodne za odgovarajuće upravljanje rizicima i očuvanje finansijske stabilnosti“.

Iako pozdravlja pojednostavljenja koja olakšavaju implementaciju novih zahtjeva za izvještavanje i povećavaju jasnoću standarda, ECB ističe nekoliko područja za poboljšanje kako bi se osiguralo da revizija postigne pravu ravnotežu između potrebe za pojednostavljenjem i očuvanja ciljeva politike EU definiranih CSRD-om. Ključna područja uključuju trajno olakšanje, opcije postepenog uvođenja i izuzeća od zahtjeva za objavljivanje, interoperabilnost s međunarodnim standardima kao što su IFRS standardi i prikladnost revidiranog ESRS-a za objavljivanje podataka banaka i finansijskih institucija.

Značajno je da mišljenje ECB-a slijedi studiju koju je objavio EFRAG nakon revidiranog ESRS-a, koja pokazuje da je većina investitora izrazila sličnu zabrinutost zbog utjecaja pojednostavljenja na kvalitet podataka, navodeći smanjenu usporedivost, gubitak ključnih klimatskih podataka i manje informacija zbog korištenja naknada.

Dodatno područje zabrinutosti koje je istaknuo ECB odnosi se na prikladnost revidiranog ESRS-a za objavljivanje podataka banaka, posebno napominjući da neke promjene ESRS-a dovode do smanjenja dimenzije lanca vrijednosti u objavama, što bi moglo potkopati kvalitet bankarskog izvještavanja.

Šta slijedi?

Evropska komisija treba usvojiti EFRAG-ov prijedlog revidiranih ESRS-a u formi delegirane uredbe. Ako suzakonodavci Europski parlament i Vijeće EU-a ne iskažu protivljenje delegiranoj uredbi, ESRS 2.0 će stupiti na snagu u drugoj polovini 2026.

Izvor: https://spring-shift.com/esg-pit-stop-18-izvjestavanje-u-fokusu/

The post 90% kompanija planira održati ili proširiti ESG izvještavanje appeared first on ESG Korisno.

U februaru ove godine Vijeće Evropske unije dalo je konačno odobrenje zakonodavnom paketu Omnibus I, a centralni dio promjena odnosi se na Direktivu o izvještavanju o korporativnoj održivosti (CSRD). 

Ključna promjena je značajno sužavanje opsega Direktive koja sada uključuje EU kompanije s više od 1.000 zaposlenih i više od 450 miliona eura neto godišnjeg prometa. U praksi to znači da je iz izvještavanja po CSRD direktivi izuzeto 42.000 kompanija u EU. Matične kompanije izvan EU spadaju u područje primjene kada ostvare neto promet veći od 450 miliona eura u EU, s podružnicom ili filijalom iz EU koja ostvaruje neto promet veći od 200 miliona eura.

Evropska komisija treba da usvoji revidirane Evropske standarde izvještavanja o održivosti (ESRS) delegiranim aktom u roku od šest mjeseci od stupanja na snagu Direktive Omnibus I (do 18. septembra 2026. godine). 

Šta se nije promijenilo?

Izvještaj o upravljanju održivošću ostaje uključen u finansijske izvještaje te zahtjeva eksplicitnu vezu sa strategijom i rizikom. Kompanije će nastaviti raditi procjenu duple materijalnosti koja uključuje finansijsku materijalnost i materijalnost učinka. Dodatno, ograničena verifikacija (limited assurance) se nastavlja primjenjivati na sve izvještaje urađene prema ESRS standardima.

Dobrovoljno izvještavanje i struktuirani ESG podaci – zašto je ovo važno?

Sve ovo ne znači da kompanije na koje se ne primjenjuje CSRD direktiva mogu „zatvoriti poglavlje“ o izvještavanju o održivosti ili o čuvanju jasnih i strukturiranih ESG informacija. 

Posjedovanje strukturiranih i transparentnih ESG podataka u svim operacijama i lancima vrijednosti ostat će važno za kompanije kako bi ispunile zahtjeve i očekivanja kupaca, investitora, zajmodavaca i osiguravatelja.

Kompanijama u EU ili izvan EU u lancu vrijednosti će i dalje bit traženo da dostavljaju strukturirane ESG podatke. Alati poput dobrovoljnih standarda izvještavanja VSME koje je razvio EFRAG, GRI ili ISSB standardi mogu pomoći da se pruži praktičan i standardan način evidentiranja i izvještavanja o ESG informacijama.

Izvještaji su i dalje neophodni za investitore i kreditore prilikom donošenja odluka o poslovanju sa kompanijama, za procjenu rizika, konkurentnost na tržištu, očuvanju tržišne pozicije, gradnji reputacije.

Izvori informacija: https://www.arthurcox.com/insights/omnibus-i-directive-published-revised-scope-and-reduced-obligations-under-csrd-and-csddd/; https://www.hgk.hr/novi-regulatorni-okvir-odrzivosti-kljucne-promjene-nakon-usvajanja-omnibusa-i; https://www.lexology.com/library/detail.aspx?g=1ff1c371-13a2-4acb-9ad4-ffced14fa552

The post Struktuirano ESG izvještavanje ostaje fokus EU appeared first on ESG Korisno.

Krajem marta ove godine, predstavnici država članica Evropske komisije odobrili su prijedlog za pojednostavljenje pravila EU i na taj način jačanje konkurentnosti EU. Ovim prijedlogom (tzv. direktiva „Stop-the-clock”) odgađaju se datumi primjene određenih zahtjeva za korporativno izvještavanje o održivosti i due diligence, kao i rok za transpoziciju/ prenošenje u zakonodavstvo Direktive o dubinskoj analizi korporativne održivosti (CSDDD).

Države članice podržale su prijedlog Komisije da se odgodi:

• do dvije godine ulazak u primjenu CSRD za velike kompanije koje još nisu počele sa izvještavanjem, kao i mala i srednja preduzeća koja kotiraju na berzama, i
• do godinu dana rok za transpoziciju i prva faza primjene (koja pokriva najveće kompanije) CSDDD.

Uprkos regulatornom rasterećenju, strategije održivosti ostaju u fokusu kompanija, a EU nastavlja težiti ambicioznim klimatskim ciljevima. Izvještaji o održivosti mogu pružiti konkurentsku prednost čak i bez zakonskog zahtjeva za izvještavanje i doprinijeti dugoročnom jačanju kompanije.

CSRD

• Odlaganje zahtjeva za izvještavanjem

Kompanije od kojih bi se tražilo da izvještavaju od 2026. ili 2027. godine dobijaju dvogodišnje produženje do 2028. godine

• Smanjenje opterećenja malih kompanija u lancima snabdjevanja

EU ima za cilj osigurati da velike kompanije ne nameću nesrazmjerne zahtjeve za izvještavanje svojim manjim dobavljačima.

• Matrica duple materijalnosti ostaje ključna metodologija

Uprkos pojednostavljenjima, koncept dvostruke materijalnosti se i dalje preporučuje kao najbolja praksa za kompanije.

• Smanjenje obima

Oko 80% kompanija biće izuzeto iz CSRD-a. Izmjenjena direktiva CSRD obuhvata velike kompanije ili matične kompanije grupacija koje imaju više od 1.000 zaposlenih i/ili bilans stanja veći od 25 miliona eura ili neto promet veći od 50 miliona eura (samostalno ili zajedno sa svojim podružnicama).

Značajna promjena je uvedena u odnosu na kompanije iz trećih zemalja koje će sada biti u opsegu samo ako ostvare, na konsolidovanoj osnovi, neto promet u EEA (European Economic Area) koji prelazi 450 miliona eura (povećan sa 150 miliona eura). Također moraju imati podružnicu u EU koja je ostvarila neto promet veći od 50 miliona eura (povećan sa 40 miliona eura).

• Rok za kompanije izvan EU

Kompanije koje ne posluju u EU izvještavanje prema CSRD počinju od 2029. godine.

• Treba li pauzirati ili nastaviti tekući proces izvještavanja?

Nastavite sa radom! Iskoristite ovo vrijeme za bolju pripremu i pričekajte konačne odluke EU prije smanjivanja ambicija održivosti.

Izvori: https://www.consilium.europa.eu/en/press/press-releases/2025/03/26/simplification-council-agrees-position-on-the-stop-the-clock-mechanism-to-enhance-eu-competitiveness/ https://codegaia.io/en/the-eu-omnibus-everything-you-need-to-know/ https://www.eversheds-sutherland.com/bg/global/insights/eu-commission-publishes-sustainability-omnibus

The post „Stop-the-Clock“ – najčešća pitanja i odgovori appeared first on ESG Korisno.

CSRD predstavlja unaprjeđenje EU Direktive o nefinansijskom izvještavanju

Za ovaj izvještaj (Globalno CSRD istraživanje 2024.), PwC je anketirao više od 540 rukovodilaca i viših profesionalaca u više od 30 zemalja u kompanijama koje se spremaju izvještavati prema CSRD direktivi, uključujući 60% u kompanijama sa sjedištem u EU. Više od polovine kompanija uključenih u istraživanje imalo je prihode veće od milijardu dolara, a 57% planira da počne sa izvještavanjem o svojim aktivnostima u 2024. prema CSRD-u po prvi put 2025. godine.

CSRD predstavlja značajno unaprjeđenje Direktive EU o nefinansijskom izvještavanju (NFRD), prethodnog okvira za izvještavanje o održivosti EU. Nova direktiva o kojoj smo već pisali na našoj platformi, odnosi se na oko 50.000 kompanija dok je NFRD obuhvatala njih oko 12.000.

Direktiva CSRD definiše uvođenje detaljnijih zahtjeva za izvještavanje u dijelu uticaja na životnu sredinu, ljudskih prava i socijalnih standarda te rizika vezanih za održivost. Obaveza izvještavanja prema CSRD-u je stupila na snagu početkom 2024. godine. Odnosi se na velika preduzeća od javnog interesa sa preko 500 zaposlenika, zatim kompanije sa više od 250 zaposlenih ili 40 miliona eura prihoda te mala i srednja preduzeća koja kotiraju na berzi.

Prednosti izvještavanja za kompanije

Istraživanje je pokazalo da je većina kompanija uvjerena da će biti spremna da izvještava u skladu sa CSRD-om kada se to od njih bude zahtijevalo. Očekuje se da će 97% kompanija početi s izvještavanjem 2025. godine a njih 93% u 2026. Kompanije su sigurne u svoje mogućnosti izvještavanja o temama održivosti o kojima već izvještavaju,  kao što su radna snaga (96%) i klimatske promjene (94%). Međutim, kada govorimo o manje poznatim temama CSRD-a, na primjer o biodiverzitetu, njih 62% su mišljenja da mogu ispuniti takve zahtjeve izvještavanja .  

Studija je pokazala da kompanije očekuju niz koristi od svojih napora u vezi s izvještavanjem o održivosti, pri čemu je otprilike polovina navela očekivane koristi kao što su bolji učinak na životnu sredinu, poboljšan angažman sa interesnim grupama i smanjenje rizika. Jedan od ključnih nalaza izvještaja je da kompanije koje su napredovale u pripremi za izvještavanje u 2025., imaju veću vjerovatnoću da predvide koristi u svakoj kategoriji, posebno u vezi s finansijskim pogodnostima. Na primjer, 38% kompanija koje su obavezne da izvještavaju u 2025. predviđaju da će implementacija CSRD-a dovesti do rasta prihoda.

Iako se čini da su kompanije generalno uvjerene u svoju sposobnost da ispune CSRD obaveze, istraživanje je pokazalo da se i dalje suočavaju sa nizom izazova za svoje inicijative za implementaciju CSRD. Najčešća prepreka koju su kompanije navele je dostupnost i kvalitet podataka, pri čemu je 59% navelo ovaj faktor kao prepreku u velikoj ili veoma velikoj meri. Pored dostupnosti i kvalitete podataka kompanije navode i složenost lanca vrijednosti imajući u vidu da CSRD obavezuje kompanije da izvještavaju o uticajima, rizicima i prilikama na održivost u svim njihovim lancima vrijednosti.

The post Izazovi za implementaciju CSRD: kvalitet i dostupnost podataka  appeared first on ESG Korisno.

Kada je u pitanju izvještavanje kompanija na temu održivosti, očekuje se da će oko 50.000 velikih kompanija u EU i sve kompanije koje su izlistane na berzama u EU morati ispoštovati EU Direktivu o izvještavanju o korporativnoj održivosti (CSRD) s ciljem povećanja transparentnosti u oblasti održivih aktivnosti. Identifikacija materijalnih tema o kojima treba izvještavati je izazov za mnoge kompanije. Koje usluge revizorske kuće nude klijentima koji se prvi put susreću sa kreiranjem izvještaja o održivosti i nefinansijskim izvještavanjem?

Imajući u vidu sve što ste naveli kada je riječ o izvještavanju o korporativnoj održivosti CSRD, vrijedi istaknuti da je pored revizije-pregleda nefinansijskih izvještaja odnosno izvještaja pripremljenih u skladu sa CSRD, procjena spremnosti kompanija za CSRD zapravo trenutno i najtraženija usluga u domenu održivosti, koja uključuje procjenu dvojne materijalnosti, gap analizu, izradu mape puta za usklađenost sa CSRD, te podršku kod pripreme prvog CSRD izvještaja za kompanije.

Na osnovu rezultata gap analize i mape puta, kompanijama nudimo dodatne usluge koje podrazumijevaju podršku pri implementaciji zahtjeva koji su vezani za CSRD. Takvih usluga je zaista mnogo, uključujući i pripremu posebnih ESG politika, ažuriranje procesa vezanih za izvještavanje, izračun emisija GHG gasova, priprema tranzicijskog plana i priprema objava vezanih za EU Taxonomy.

Da li ste na našem tržištu već imali zahtjeva za ovakvim uslugama?

Zahtjevi za Deloitteove usluge u domenu održivosti se razlikuju u svakoj zemlji u regiji. Kada je riječ o tržištu Bosne i Hercegovine, uspješno smo sproveli mnoge projekte vezane za ESG, SDG i održivost generalno. Ipak, zahtjevi za CSRD uslugama su još uvijek najviše prisutni na tržištu zemalja Evropske Unije.

Koje aktivnosti Deloitte sprovodi u segmentu ESG i održivosti?

Deloitte na globalnom nivou sprovodi niz aktivnosti u domenu ESG-a i održivosti za koje je više detalja dostupno u najskorijem Deloitteovom izvještaju o globalnom utjecaju za 2023. godinu. Poseban dio izvještaja čine i ESG naglasci, gdje za okolišno upravljanje vrijedi pomenuti smanjenje GHG emisija, ali i napredak u postizanju ciljeva Deloitteove WorldClimate strategije da postanemo net-zero do 2030. godine.

Kada je riječ o društvenom upravljanju, ponosni smo na naše brojne WorldClass inicijative kroz koje naši uposlenici direktno dijele znanja sa targetiranim skupinama širom svijeta – bilo da je to rad sa djecom ili sa mladim profesionalcima, nastojimo kroz dijeljenje znanja ulagati u bolje društvo. Ženska Mentorska Mreža, projekat koji već tri godine sprovodimo sa Addiko Bankom Sarajevo, primjer je upravo takve jedne inicijative u Bosni i Hercegovini, koja mladim profesionalnim i ambicioznim ženama na početku karijere kroz treninge i mentorstvo pomaže da ostvare svoj puni karijerni potencijal. Također, ulažemo i u profesionalni razvoj i učenje svih uposlenika – od pristupa globalnim Deloitte platfromama za učenje, ali i platformama kao što su LinkedIn Learning i Udemy for Business, pa sve do podrške u procesima certifikacija (ACCA, CFA, CISA i brojni drugi).

U domenu korporativnog upravljanja, kao kompanija zaista dajemo jednake prilike kolegama da svojim trudom i zalaganjem rastu u profesionalce i lidere. Na globalnom nivou, Deloitte Global Board of Directors broji 35% žena, a zaista sam ponosna vidjeti da širom regiona iz godine u godinu raste broj partnerica i direktorica u Deloitteu.

The post Razgovor sa Sabinom Softić o izazovima održivosti: strategije, izvještaji, usluge appeared first on ESG Korisno.