Svaka kvartalna cijena u 2026. godini primjenjuje se na prodaju CBAM certifikata koji odgovaraju emisijama u CBAM robi uvezenoj u Uniju tokom tog kvartala. 

Komisija izračunava i objavljuje cijenu CBAM certifikata u skladu s članom 21. Uredbe (EU) 2023/956 i Provedbenom uredbom Komisije (EU) 2025/2548 kojom se utvrđuje metodologija za njen izračun i objavljivanje.

U skladu s članom 20. Uredbe (EU) 2023/956, svi CBAM certifikati se kupuju na zajedničkoj centralnoj platformi od februara 2027. godine nadalje.

Metodologija

Metodologija osigurava da cijena CBAM certifikata odražava prosječnu cijenu dozvola EU ETS, čime se održava konzistentnost između troškova ugljika koji se primjenjuju na proizvođače iz EU i onih koji se primjenjuju na uvoz u EU koji podliježe CBAM-u. Komisija računa cijenu CBAM certifikata kao ponderisani prosjek cijena kliringa na aukciji za dozvole EU ETS-a koje su prodate na aukciji.

U 2026. godini, Komisija izračunava i objavljuje 4 kvartalne cijene, po jednu za svaki kalendarski kvartal. Od 2027. godine nadalje, Komisija će izračunati i objavljivati ​​sedmične cijene.

Izvor: https://taxation-customs.ec.europa.eu/carbon-border-adjustment-mechanism/price-cbam-certificates_en

The post Cijena CBAM certifikata za drugi kvartal appeared first on ESG Korisno.

CBAM mehanizam štiti evropske industrije od jeftinijeg uvoza iz zemalja sa slabijim klimatskim propisima. Ova politika je naišla na otpor brojnih velikih trgovinskih partnera poput Kine, Indije i Južne Afrike, koji tvrde da su na ovaj način nepravedno kažnjene njihove ekonomije. Uprkos ovim prigovorima, Brisel udvostručuje graničnu taksu na ugljik.

EU želi da spriječi da se proizvođači presele u inostranstvo kako bi izbjegli stroge evropske klimatske politike te da pooštri mjere protiv stranih kompanija ako postoje dokazi da ne prijavljuju dovoljno svoje emisije kako bi izbjegle plaćanje takse. U ovom scenariju, EU bi mogla nametnuti “zadane” vrijednosti emisija na proizvode te zemlje, što bi rezultiralo većim računom za CBAM.

„Rupe u zakonu“

Prema trenutnoj metodologiji CBAM-a, pretopljenom aluminijskom otpadu dodjeljuju se nulte emisije, a time i nulti troškovi ugljika. To daje proizvođačima izvan EU značajnu prednost u troškovima, jer mogu izbjeći troškove ugljika prema CBAM-u, dok evropski proizvođači moraju plaćati zbog Sistema EU za trgovanje emisijama (EU ETS).

U EU su ovi troškovi ugrađeni u cijenu aluminija kroz cijeli lanac vrijednosti, uključujući i otpad. Kao rezultat toga, evropski proizvođači suočavaju se s punim teretom troškova ugljika, dok njihovi međunarodni konkurenti to ne čine.

Aluminijski otpad predstavlja značajan udio globalnog tržišta aluminija. Trenutno isključenje otpada omogućava gotovo 50 posto ukupnog aluminija u svijetu da izbjegne troškove CBAM-a. Do 2035. godine, ova “rupa u zakonu” mogla bi rezultirati time da se evropske reciklažne kompanije suoče s više od 10 posto većim ulaznim troškovima u poređenju s njihovim kolegama izvan EU, što iznosi preko 200 eura po toni aluminija.  

Pooštravanje pravila

Zemlje EU i Evropski parlament će pregovarati o prijedlozima o pooštravanju mjera za strane kompanije koje pokušavaju da izbjegnu plaćanje poreza na emisije CO2 uvezene robe. Dok će CBAM naplaćivati ​​uvoznicima emisije povezane s njihovim uvozom od 2026. godine, kompanije će imati rok do septembra 2027. da kupe i predaju CBAM certifikate EU.

CBAM certifikat je alat za usklađenost za uvoznike iz EU, koji predstavlja jednu tonu emisija ekvivalenta CO₂ u robi s visokim udjelom ugljika (poput čelika, cementa, aluminija) koja se mora kupiti i predati EU kako bi se pokrile ugrađene emisije u tom uvozu, osiguravajući jednake uslove s proizvođačima iz EU u okviru ETS-a.

The post Evropska komisija predlaže proširenje CBAM takse appeared first on ESG Korisno.

Na ovu temu smo u julu ove godine objavili intervju sa uvaženim prof. dr. Azrudinom Husikom, a koji možete pročitati na linku u nastavku:

The post Izuzeće električne energije od CBAM mehanizma  appeared first on ESG Korisno.

Cilj je smanjiti regulatorno i administrativno opterećenje, kao i troškove usklađivanja za kompanije iz Evropske unije, posebno mala i srednja preduzeća. Klimatske ambicije na kojima se temelji CBAM ostaju nepromijenjene te će i dalje biti obuhvaćeno oko 99 % ugrađenih emisija uvezene robe u okviru CBAM-a.

Glavni elementi Uredbe

Izmjenama se trenutni prag, kojim se iz CBAM-a izuzima roba zanemarive vrijednosti, zamjenjuje novim de minimis pragom utemeljenim na masi, prema kojem se pravila o CBAM-u neće primjenjivati do razine od 50 tona uvozne robe po uvozniku godišnje. 

Očekuje se da će zahvaljujući toj mjeri iz CBAM-a uglavnom biti izuzeta mala i srednja preduzeća te pojedinci koji uvoze male ili zanemarive količine robe obuhvaćene Uredbom o CBAM-u.

Dodatno, izmjenjenom Uredbom će se izbjeći bilo kakvi poremećaji za uvoznike početkom 2026. dok čekaju registraciju u okviru CBAM-a. Uvoz robe u okviru CBAM-a bit će dopušten, uz ispunjavanje nekoliko uslova, a do registracije uvoznika u okviru CBAM-a.

Uredba sadrži i nekoliko drugih mjera za sve uvoznike robe obuhvaćene CBAM-om koje se odnose na: postupak ovlaštenja, postupke prikupljanja podataka, izračun emisija, pravila verifikacije i izračun financijskih obveza ovlaštenih CBAM deklaranata. 

Podsjećanja radi, jedna od okolišnih direktiva koju je usvojila Evropska unija, a koja se odnosi na zemlje koje nisu dio EU, jeste i CBAM – Mehanizam za graničnu prilagodbu emisija/ Carbon Border Adjustment Mechanism. Naime, od 01.10.2023. godine (Uredba 2023/956) ovaj Mehanizam je uveden s ciljem smanjenja emisija ugljika, određivanja pravedne cijene ugljika emitovanog tokom proizvodnje robe s visokim emisijama ugljika uvezene u EU i poticanja čišće industrijske proizvodnje primjenom metodologije za izračun ugrađenih emisija.  Mehanizam se provodi u fazama i usklađen je s postupnim ukidanjem dodjele besplatnih emisijskih jedinica koje su utvrđene u sistemu EU-a za trgovanje emisijama (ETS). Bosna i Hercegovina još uvijek nema uspostavljen ETS, a njegovim uspostavljanjem do 2026. godine bio bi zaustavljen odliv novca koji bi se mogao koristiti za modernizaciju bh. pogona s ciljem smanjenja CO2.

The post Nova Uredba pojednostavljuje i jača CBAM appeared first on ESG Korisno.

Profesore, koliko je važno donošenje navedenog zakona na putu ka izuzimanju BiH od plaćanja karbonske takse Evropskoj uniji?

“Prije nego odgovorim na pitanje, želim da naglasim ono što se u medijima ne spominje, a na žalost i dio stručne javnosti to ili ne razumije ili ne prezentira na pravi način. Naime, treba svima biti jasno da postoji mogućnost jedino za izuzeće električne energije od mehanizma EU o prekograničnom poravnanju emisija ugljen dioksida tj. CBAM-a. Za ostale tzv. CBAM proizvode ne postoji takva mogućnost tako da BiH neće biti izuzeta iz primjene CBAM-a. BiH u proteklom periodu jeste bila značajan izvoznik električne energije, ali sve govori u prilog zaključku da to neće biti slučaj u narednom periodu. Tako da je pitanje efekta čak i ako se električna energija izuzme iz CBAM-a.

Međutim, Zakon i berzu treba uspostaviti ne primarno zbog CBAM-a već zbog razvoja tržišta električne energije. Trošeći vrijeme na izuzimanje električne energije iz CBAM-a u drugi plan se guraju ostali CBAM sektori. Metaloprerađivački sektor zapošljava veliki broj radnika, a proizvodi se uglavnom izvoze u EU. Za te proizvode ne postoji mogućnost izuzeća od CBAM-a. Bez obzira na to, na CBAM ne treba gledati kao na neku pošast. Umjesto toga vlasti na svim nivoima treba da podstiču smanjenje emisija ugljen dioskida u svim CBAM sektorima, naročito u metaloprerađivačkoj (čelik i aluminijum) kroz tehničku pomoć i grantovsko sufinansiranje mjera energijske efikasnosti i obnovljivih izvora energije.

Naknadu za emisije će plaćati i proizvodi firmi koje su konkurencija firmama iz BiH, a konkurentske firme u EU plaćaju naknadu već godinama (direktno ili indirektno). Tako dolazimo na odgovor na pitanje kako će CBAM uticati na firme iz BiH koje izvoze u EU CBAM proizvode?

Ako naše firme ulože u energijski menadžment, mjere energijske efikasnosti i obnovljive izvore energije na pametan način CBAM će povećati njihovu konkurentnost na tržištu EU. U suprotnom jasan je odgovor. Ako se električna energija izuzme iz CBAM-a treba naglasiti da emisije zbog potrošnje električne energije za CBAM proizvode iz BiH će se plaćati prilikom izvoza u EU. Dakle, time ostali CBAM sektori ništa ne dobijaju. Pored subvencija za dekarbonizaciju industrije na bazi stručno urađenih energijskih pregleda, država mora hitno da uspostaviti proceduru godišnjeg računanja i objavljivanja emisionog faktora elektroenergetske mreže BiH koji se mora koristi za izvještavanje o emisijama, a kasnije će od toga zavisiti trošak za naknade za emisije. Naknade za emisije neće plaćati naše firme direktno, već će ga plaćati firme koje uvoze CBAM proizvode u EU (ne samo iz BiH već iz bilo kojeg dijela svijeta gdje ne postoji sistem trgovanja emisijama kao u EU).”

Šta bi uspostavljanje Sistema trgovanja emisijama konkretno značilo za bh. kompanije?

“Sistem trgovanja emisijama (ETS) za BiH kompanije značio bi prije svega poticaj za ulaganje u energijsku efikasnost i obnovljive izvore energije što i jeste cilj ETS-a. Nema jednoznačnog odgovora šta bi to značilo. Ako govorimo o firmama koje prakticiraju energijski menadžment, prate trendove energije efikasnosti i primjenjuju obnovljive izvore energije, za njih ETS znači povećanje konkurentnosti. Troškovi konkurentskim firmama čija je proizvodnja karbonski intenzivna će se povećati uvođenjem ETS-a. ETS je tržišni mehanizam za smanjenje emisije ugljen dioksida, tzv. cap and trade mehanizam. To znači da država ili zajednica država odredi granicu za ukupnu emisiju operatora ili obveznika ETS-a, podijeli i proda (zavisno od sektora) emisione jedinice i omogući trgovanje sa tim jedinicama. Na taj način, ulaganja u smanjenje emisija idu tamo gdje se za isti iznos novca može smanjiti najviše emisija, tj. tamo gdje je odnos ulaganja i smanjenja emisija najpovoljniji.

Konkretno ETS bi značio da sva postrojenja koja imaju ložišta iznad određene ulazne snage (u EU ETS-u to je 20 MW) moraju posjedovati dozvole za emisije. U EU ETS-u operateri u svim sektorima, osim sektora električne energije, dobijaju jedan dio besplatnih emisionih jedinica, a preko tog iznosa plaćaju emisione jedinice. Ukoliko bi u BiH i elektroenergetski sektor dobijao dio besplatnih emisionih jednica to bi značilo derogaciju mehanizma, ali na određeni period. O tome se treba pregovarati sa EU. 

Koliki bi bio trošak za firme, pored iznosa emisija, zavisi od cijene emisionih dozvola. Što je cilj smanjenja emisija ugljen dioksida države ili zajednice država veći to je cijena jedne emisione jedinice veća. Ilustracije radi, sagorijevanjem jedne tone uglja, kvaliteta kao što su ugljevi u BiH, emituje se nešto više od jedne tone ugljen dioksida. Cijena emisionih jedinica u proteklih nekoliko mjeseci na tržištu EU ETS je oko 70 EUR. To znači da je trošak emisije približno jednak trošku kupovine uglja. Pri proizvodnji jednog MWh električne energije iz termoelektrana u BiH emituje se približno jedna tona ugljen dioksida. To znači da bi po cijenama na EU ETS-u cijena električne energije iz termoelektrana u BiH porasla za oko 140 KM/MWh, može se reći da bi to značilo udvostručenje troškova proizvodnje. Naravno, zbog proizvodnje iz obnovljivih izvora energije povećanje cijene za potrošače bi bilo znatno manje. Međutim, ovo govori o (ne)konkurentnosti termoelektrana u slučaju uvođenja ETS-a bez spomenute derogacije.”

Ukoliko bi BiH uvela ETS to bi značilo da industrija indirektno plaća emisije nastale prilikom proizvodnje električne energije pa bi CBAM proizvodi bili oslobođeni od plaćanja indirektnih emisija iz tzv. Scope (Obima) 2.

Da li će i dalje samo šest sektora obuhvaćenih CBAM-om biti obavezno da plaća takse na emisije ili se očekuje širenje i na druge sektore?

“Još uvijek nema zvaničnih informacija o proširenju CBAM-a na druge sektore. Ima najava da će se CBAM proširiti na dodatne sektore već od 2026. godine. Treba naglasiti da nisu svi proizvodi iz šest CBAM sektora obuhvaćeni CBAM propisom. Na primjer, za neke proizvode od čelika nije potrebno izvještavati o emisijama kroz tzv. CBAM izvještaj jer carinski broj proizvoda se ne nalazi u prilogu Uredbe o CBAM-u. Logika je da složeniji proizvodi još nisu obuhvaćeni jer je za njih zahtjevnije izračunati emisije zbog broja komponenti koje se ugrađuju u proizvod, ali se može očekivati da i takvi proizvodi relativno brzo budu obuhvaćeni CBAM-om.”

Da li uspostavljanje ETS sistema znači i promjene u načinu izvještavanja te ako da, kakve?

“CBAM izvještaj sadrži količine izvezenog CBAM proizvoda u izvještajnom periodu, emisije ugrađene u proizvod i cijenu plaćenu za emisije ugljen dioksida. S obzirom da još uvijek nemamo bilo kakav način plaćanja emisija, taj dio CBAM izvještaja je prazan. Kada se uvede ETS, sve do integracije u EU ETS, u taj dio CBAM izvještaja će se unositi cijena emisione jedinice koja se bude plaćala u BiH u konkretnom izvještaju. Taj iznos će se priznavati prilikom određivanja iznosa plaćanja kroz CBAM. Na CBAM proizvode u tom slučaju će se plaćati razlika između cijena emisionih dozvola u EU i u BiH. Ako cijene u BiH budu iste kao u EU, neće biti plaćanja tzv. CBAM certifikata.”

Spominje se da bi bez ovog zakona proizvodi iz BiH mogli postati skuplji i manje konkurentni u EU. Da li to znači da će sa ovim zakonom bh. kompanije ostati konkurentne na EU tržištu?

“Sigurno je da će CBAM proizvodi iz BiH biti skuplji na tržištu EU. Koliko, to zavisi od lanaca snabdjevanja tj. koliko se emisije uzrokovalo prilikom proizvodnje ulaznih materijala i od karbonskog intenziteta proizvodnog procesa. Ukoliko se koriste ulazni materijali iz EU, emisije ugrađene u te proizvode su već „oprane“ pa taj dio emisija CBAM proizvoda neće se plaćati prilikom izvoza u EU. Dodatno, uvodi se postepeno plaćanje. Tako će se u 2027. godini platiti samo jedan dio CBAM emisija iz 2026. godine. Taj dio se određuje u odnosu na referentnu vrijednost koju će usvojiti EU za pojedine proizvode i uz korištenje tzv. CBAM phase in faktora. Na primjer, ukoliko su emisije CBAM proizvoda po jedinici mjere za 20% veće u odnosu na referentnu vrijednost, plaćat će se oko 19% emisija iz 2026. godine. Ukoliko su emisije CBAM proizvoda po jedinici mjere približno jednake ili manje od referentne vrijednosti emisije iz 2026. godine neće uopće biti plaćene tj. neće biti dodatnog troška. Međutim, procenat emisija koji se plaća će se povećati sve do 2034. godine kad će se plaćati sva CBAM emisija. Smisao ovoga je da se da vrijeme firmama da smanje emisije ugljen dioksida.        

Drugo je pitanje konkurentnosti, to zavisi i od drugih. Zavisi od toga koliko će konkurencija ulagati u smanjenje karbonske intenzivnosti tj. u smanjenje emisija ugljen dioksida. Hoću da naglasim da će naknade za emisije plaćati i drugi tako da ako naše kompanije budu ugrađivale manje ugljen dioksida u CBAM proizvode od konkurencije, onda mogu biti konkurentnije.

Kao što sam rekao, spomenuti zakon se odnosi isključivo na električnu energiju. To znači da može uticati na konkurentnost izvoza električne energije. Ne smijemo zaboraviti da to znači i potencijalni uvoz u BiH električne energije jer se radi o jačanju tržišta. Za ostale sektore ovaj zakon ne znači ništa u kontekstu CBAM-a. Zakon kojim bi se uveo ETS u BiH bi mogao povoljno uticati na konkurentnost industrije BiH ako bi se prikupljeni novac za emisione jedinice namjenski trošio za finansiranje priprema i implementaciju mjera za smanjenje emisija.

Zakoni koji se odnose na energijsku efikasnost i primjenu obnovljiviih izvora energije mogu pozitivno uticati na konkurentost industrije BiH. Zaključak je da ulaganje u dekarbonizaciju vlastitih proizvodnih procesa i lanaca snabdjevanja nema alternativu. Sve drugo se svodi na formu plaćanja emisija pri čemu je uvođenje ETS-a povoljnije jer prikupljeni novac možemo investirati u dekarbonzaciju BiH, a ne u budžete EU.“

The post Intervju: Zakon o električnoj energiji, ETS – šta čeka BiH? appeared first on ESG Korisno.