U Bosni i Hercegovini, mala i srednja preduzeća (MSP) imaju ključnu ulogu u stvaranju radnih mjesta, pokretanju inovacija i vođenju rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Mala i srednja preduzeća u BiH generiraju više od 60% ukupne dodane vrijednosti i gotovo 70% ukupne zaposlenosti. Rano usvajanje ESG agende i obraćanje pažnje na razvoj ESG strategije može imati značajnu finansijsku korist, kao i korist u pogledu upravljanja rizicima i reputacije.
Mala i srednja preduzeća koja rano usvoje ESG standarde bit će u najboljoj poziciji da napreduju i izbjegnu scenarije u kojima će se na brzinu uvesti ESG okvir kada novi ESG propisi stupe na snagu ili kada investitori počnu redovno zahtijevati njihove ESG planove.
Preduzeća koja danas daju prioritet ESG standardima stavljaju se u bolju poziciju da uđu na nova tržišta, prošire se na postojećim i osiguraju svoj dugoročan uspjeh.
U ovoj rubrici ćete imati mogućnost da pročitate konkretne primjere kompanija u BiH koje primjenjuju standarde održivosti u svom poslovanju. Čast nam je da ovaj put pišemo o kompaniji Sleepweek d.o.o. iz Bijeljine.
"Sleepweek " je bosanskohercegovački brend koji se bavi ručnom izradu odjevnih predmeta od svile. Koristi prirodna vlakna (prvenstveno svilu) i misija ovog branda je kvalitet nad kvantitetom. Za Sleepweek slobodno možemo reći da je revolucionar ekološke mode u BiH. Posebnost ovog branda se ogleda u tome što za izradu odjeće koristi svilu dobivenu iz kore naranče.
Sleepweek je nastao iz potrebe. Vlasnica branda Tamara Đurić je vodila bitku sa dermatitisom te je nailazila na brojne probleme prilikom odabira odjeće i materijala. Reciklaža i upotreba biorazgradivih materijala postulati su na kojima počiva Sleepweek. Osnovni koncept branda je tzv. 'spora moda' kojim podržava i istovremeno odražava neminovne promjene u modernom načinu života.
Tamara ističe da su početni poslovni koraci podrazumijevali kreiranje ženskog svilenog programa za spavanje, od svile koja je potekla iz d'eadstock' izvora sa prostora Evropske unije. No, u tom procesu se suočila s tim da je svila najvećeg kvaliteta teško dostupna i veoma skupa. Nekome bi to bila prepreka ali je za Tamaru to bi podstrek da svoju poslovnu ideju preusmjeri i počne tražiti inovativna rješenja koja nude nove tehnologije. Fokusirala se na biodizajn i sve njegove mogućnosti, a one su, ispostaviti će se ubrzo, brojne.
Kroz korištenje narandžine kore za proizvodnju svile, ovaj bh. brend postavlja nove standarde ekološke mode. Narandžina kora je ključna sirovina za proizvodnju svile od narandžine kore, poznate i kao Orange fiber. Ovaj materijal se dobija iz otpada koji nastaje prilikom proizvodnje soka, tačnije iz kore koja bi inače bila odbačena.
Proces proizvodnje svile od narandžine kore prolazi kroz nekoliko ključnih faza:
- sakupljanje otpada (narandžine kore) je prvi korak, a nastaje tokom procesa proizvodnje soka;
- ekstrakcija celuloze počinje nakon što kora bude sakupljena. Kako je celuloza prirodni polimer koji se nalazi u biljnim ćelijama, osnova je za proizvodnju brojnih vlakana. U ovom slučaju, celuloza se dobija iz kore, a potom slijedi i priprema za tkanje;
- redenje celuloze u pređu podrazumijeva da se ekstrakt celuloze dalje obrađuje kroz proces predenja, kako bi bila stvorene tanke niti. One se kasnije koriste za tkanje tkanine;
- nanotehnološko obogaćivanje eteričnim uljem citrusa - da bi svila bila obogaćena dodatnom vrijednošću, vlakna se obogaćuju eteričnim uljem citrusa kroz nanotehnološke tehnike, a to tkanini daje prirodan miris i dodatna svojstva. Ovaj proces je izuzetno kompleksan, jer zahtijeva precizne korake.
Ako imamo u vidu da se u proizvodnji ovakve svile koristi materijal koji bi inače bio otpad, to navodi na jasan zaključak da je narandžina kora ekološki prihvatljivo rješenje za proizvodnju tekstila.
Za Tamaru su održivi materijali oni koji se proizvode, koriste i recikliraju na način da minimalno štetno utiču na životnu sredinu, dok istovremeno doprinose dugoročnoj dobrobiti ljudi, životinja i cjelokupne planete.
Sleepweek je primjer i potvrda da održivost može značajno doprinijeti dugoročnom uspjehu malih brendova. Potrošači postaju svjesniji ekoloških i društvenih problema, a brendovi koji demonstriraju predanost održivosti imaju veće mogućnosti privlačenja ekološki osviještenih potrošača.
Manji brendovi, u odnosu na veće, često imaju veću fleksibilnost i mogu brže prilagoditi svoje proizvodne procese kako bi postali održiviji. Također, oni često imaju bolju kontrolu nad svojim lancem snabdijevanja i lakše sarađuju sa lokalnim dobavljačima.
