Namirnice s niskim GHG emisijama su one čija proizvodnja, transport i obrada uzrokuju relativno mali uticaj na okoliš, posebno kada se mjeri količina emitiranog ugljičnog dioksida (CO₂), metana (CH₄) i dušikovog oksida (N₂O) po kilogramu hrane.

U praksi, to su najčešće:

• biljne namirnice – voće, povrće, žitarice, mahunarke, orašasti plodovi i sjemenke, 
• lokalno uzgojene i sezonske namirnice – jer zahtijevaju manje transporta i skladištenja, te
• minimalno prerađene namirnice – koje ne prolaze kroz energetski intenzivne industrijske procese.

Primjeri namirnica s niskim emisijama

Zobenu kašu uz orašaste plodove većina nas bira kao omiljeni  doručak, a dobra je i za okoliš. To također vrijedi i za zobeno mlijeko. U usporedbi s drugim alternativnim mliječnim opcijama, za proizvodnju zobenog mlijeka potrebno je manje vode, oko šest puta manje nego za bademovo mlijeko. Osim toga, kilogram suhe zobi ispušta samo 0.6 kilograma CO₂e. Iako neke sorte orašastih plodova zahtijevaju puno vode kako bi uspjele, Our World in Data navodi da kilogram orašastih plodova emitira tek 0.3 kilograma CO₂e.

Meso (posebno govedina i janjetina) može generisati i do 60 kg CO₂e po kilogramu, uglavnom zbog metana koji nastaje u stočarskoj proizvodnji.

Da biste smanjili svoj prehrambeni ugljični otisak u ishranu uključite više biljnih obroka, kupujte lokalno i sezonski, smanjite bacanje hrane i podržite održive proizvođače. Prelazak na prehranu s više biljnih namirnica nije samo dobar za naše zdravlje, već i za planetu. 

RECEPT SEDMICE

The post Namirnice sa niskim GHG emisijama  appeared first on ESG Korisno.

Međutim, organski sastav otpada od hrane daje mu ogroman potencijal da se taj otpad pretvori u koristan oblik koji može biti biogorivo. Konverzija otpada od hrane u različita biogoriva, kao što su biodizel, bioetanol, biovodik, biometan, korištenjem dobro strukturiranih i učinkovitih metoda valorizacije, može se smatrati održivim rješenjem za rješavanje globalne energetske krize.

Anaerobna digestija

Anaerobna digestija je proces mikrobiološkog razlaganja organskog materijala (npr. ostaci hrane, kanalizacijski mulj) bez prisustva kisika, koji se koristi za obradu otpada, proizvodnju energije (bioplin) i gnojiva (digestat).  Recikliranjem otpada od hrane putem anaerobne digestije proizvode se dva vrijedna proizvoda – biogas i digestat (hranjivo gnojivo koje poboljšava kvalitetu tla, bogato je nitrogenom, fosforom, kalijem i mikroelementima, a može se koristiti umjesto gnojiva). U slučaju anaerobne digestije, otpad od hrane može se prerađivati ​​u postrojenjima posebno dizajniranim za digestiju organskog dijela čvrstog komunalnog otpada.

Primjer Univerzitet Wisconsin Oshkosh

Univerzitet Wisconsin Oshkosh počeo je pretvarati organske materijale u obnovljivu energiju u jesen 2011. godine pomoću anaerobnog digestora suhe fermentacije. Prvi takve vrste u zemlji, ovaj objekat koristi otpad od poljoprivrednih biljaka i otpad od hrane koji se generiše na kampusu za proizvodnju biogasa. Digestor proizvodi dovoljno energije za napajanje do 10% institucije koja broji 13.500 studenata.

Primjer Whole Foods Market

U 2021. godini, trgovine Whole Foods Market poslale su 2.775 tona otpada od hrane u postrojenja za anaerobnu digestiju. Od 2014. do 2021. godine njihov sistem organske reciklaže spriječio je ulazak od skoro 9.000 metričkih tona CO2e u atmosferu te proizveo dovoljno čiste, obnovljive energije za napajanje preko 2.500 američkih domova tokom jednog mjeseca.

Recept sedmice

The post Otpad od hrane kao biogorivo appeared first on ESG Korisno.

Smanjenje emisija iz prehrambenog sistema

Strategije za smanjenje emisija plinova koji zadržavaju toplotu iz prehrambenog sistema često se dijele u dvije široke kategorije: strana ponude i strana potražnje. Strategije na strani ponude fokusiraju se na korištenje zemljišta, poljoprivrednu proizvodnju i distribuciju hrane. Strategije na strani potražnje fokusiraju se na potrošnju hrane i izbor potrošača.

Moguće strategije na strani PONUDE

Moguće strategije na strani POTRAŽNJE

Mjerenje i praćenje utjecaja emisija mnogih od ovih strategija može biti izazovno. Osim toga, sistemski efekti moraju se uzeti u obzir prije nego što se primijeni jedna od strategija s ciljem smanjenja emisija. Kraći lanci snabdijevanja hranom mogu biti kontraproduktivni, na primjer, ako se hrana uzgaja u energetski intenzivnim staklenicima koji se napajaju fosilnim gorivima.

RECEPT SEDMICE

Izvor podataka za tekst: https://www.energypolicy.columbia.edu/sites/default/files/pictures/FoodandClimate-Infoguide-CGEP_v2G.pdf

The post Strategije za smanjenje uticaja hrane na klimu appeared first on ESG Korisno.

• Govedina je najveći emiter stakleničkih plinova, te proizvodi dvostruko više emisija po kilogramu od drugog najvećeg emitera hrane (janjetine). Od 1961. godine, ukupna proizvodnja govedine se utrostručila širom svijeta, a restorani brze hrane prodaju preko pedeset milijardi hamburgera svake godine. Da bi stvorili velika polja koja su ovim životinjama potrebna, stočari su pribjegli krčenju ili paljenju šuma i drugih prirodnih okruženja kako bi ih pretvorili u stočarske rančeve. To oslobađa ogromne količine emisija stakleničkih plinova jer ovi ekosistemi predstavljaju “spremnike ugljika” koji hvataju ugljični dioksid iz atmosfere i koriste ga ili skladište.
• Uzgojeni škampi imaju veliki utjecaj na okoliš, uglavnom zbog prenamjene zemljišta potrebne za stvaranje njihovih farmi. Mangrove, koje su važni hvatači ugljika u Latinskoj Americi i Aziji, uništavaju se kako bi se napravilo mjesta za farme škampa duž obala. Procjenjuje se da bi jedan koktel od škampa od 100 grama mogao osloboditi CO2 jednako kao sagorijevanje 90 litara benzina.
• Čokolada: proizvodi od kakaa imaju visoke emisije kada se ne uzgajaju na održiv način. Kako se svjetska potražnja za čokoladom povećavala, mnoge eksploatatorske kompanije pribjegle su krčenju prašuma – važnih ponora ugljika – kako bi sadile stabla kakaa. U prosjeku, jedan kilogram kakaa oslobađa 34 kilograma stakleničkih plinova u atmosferu kada se ne nabavlja na održiv način. 
• Riža: doprinos riže klimatskim promjenama dolazi od emisija metana tokom procesa uzgoja. Kako se riža uzgaja na poplavljenim poljima, voda sprječava prodiranje kisika u tlo, omogućavajući bakterijama pod zemljom da proizvode metan. Gdje god je moguće, primjenjuju se održivije metode uzgoja riže, poput privremenog isušivanja rižinih polja na nekoliko dana kako bi se spriječilo nakupljanje metana. 

Za mnoge, ovo su osnovne namirnice u svakodnevnoj ishrani i nepravedno ih je izbaciti iz upotrebe. Ipak, smanjenje ovisnosti o ovoj hrani može biti poziv na kreativno preispitivanje recepata, istraživanje novih jela sa sastojcima s nižom emisijom ugljika, te obraćanje pažnje da su namirnice proizvedene na održiv i odgovoran način.

RECEPT SEDMICE

Kao zamjena za mesni obrok, ove sedmice smo se odlučili za recept sa bukovačama. Ove gljive su fascinantne jer doprinose smanjenju zagađenja, snižavaju holesterol, a neke studije pokazuju da imaju i protutumorska djelovanja. Vrlo su niskokalorične, pa tako 100 grama ovih gljiva ima 33 kalorije. Način pripreme (kao što je pohovanje) povečava njihovu kalorijsku vrijednost. Sadrže antioksidanse, minerale kao što su cink, željezo, kalcij, vitamine D, B2 i B3.

Hvala gospođi Aidi Trožić na ovom receptu.

The post Namirnice sa visokim GHG emisijama appeared first on ESG Korisno.

Prosječni godišnji porast globalne potrošnje ribe premašuje rast stanovništva, te se istovremeno u Evropi odbacuje 40-60% ulovljene ribe jer ne zadovoljava standarde kvaliteta supermarketa. Kako svijet nastavlja prekomjerno iskorištavati i iscrpljivati ​​riblje zalihe, stvaramo ozbiljne poremećaje u morskim ekosistemima.

Poljoprivrednici, pojedinačni potrošači, kompanije, vlade i nevladine organizacije moraju  zajedno raditi u borbi protiv ovog problema.  Potrebno je educirati potrošače, ulagati u infrastrukturu za tretman otpada, razgovarati o metodama prikupljanja hrane u skladu s preraspodjelom, stvoriti sisteme za preusmjeravanje otpada za komercijalni i maloprodajni sektor, te provesti dodatna istraživanja o najboljim načinima recikliranja i ponovne upotrebe otpada od hrane koji se ne može konzumirati. 

Održivi prehrambeni izbori

Promjene u našoj prehrani također mogu imati značajan utjecaj. Stručnjaci se slažu da konzumiramo previše ribe, masti, šećera i prerađene hrane. Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC) preporučuje da pređemo na prehranu koja se prvenstveno sastoji od hrane s niskim ugljičnim otiskom. To znači fokusiranje na namirnice poput sekundarnih žitarica, mahunarki, voća i povrća. Svjesnim naporom da jedemo više hrane biljnog porijekla možemo osigurati uravnoteženu prehranu, a istovremeno smanjiti naš ugljični otisak. 

RECEPT SEDMICE – LAZANJE OD POVRĆA

The post Uticaj prekomjerne proizvodnje hrane na biodiverzitet appeared first on ESG Korisno.

Oslobađanje metana

Metan (CH4) je ugljikovodik koji je primarna komponenta prirodnog plina. Metan je također staklenički plin (GHG), tako da njegovo prisustvo u atmosferi utiče na temperaturu Zemlje i klimatski sistem. Metan se emituje iz raznih antropogenih (pod utjecajem čovjeka) i prirodnih izvora. Antropogeni izvori emisija uključuju deponije, sisteme nafte i prirodnog plina, poljoprivredne aktivnosti, rudarstvo uglja, stacionarno i mobilno sagorijevanje, tretman otpadnih voda i određene industrijske procese. Metan doprinosi 20% globalnih emisija stakleničkih plinova koji se oslobađaju. 

Metan je više od 28 puta potentniji od ugljičnog dioksida (CO2) u zadržavanju topline u atmosferi. Tokom posljednja dva stoljeća, koncentracije metana u atmosferi su se više nego udvostručile, uglavnom zbog ljudskih aktivnosti. Otpad od hrane i drugi organski spojevi koji se razgrađuju na odlagalištima čini 19 posto globalnih emisija metana iz ljudskih aktivnosti. 

Emisije metana mogle bi se smanjiti sprječavanjem i smanjenjem otpada od hrane, recikliranjem i zabranom biorazgradivog otpada na odlagalištima, ili povećanjem hvatanja metana na odlagalištima (proces sakupljanja metana iz izvora poput napuštenih rudnika, staklenika, i drugih industrijskih postrojenja kako bi se spriječilo njegovo ispuštanje u atmosferu, te se koristiti kao gorivo).

RECEPT SEDMICE

Minestrone supa – recept koji možete lako prilagoditi koristeći bilo koje povrće koje vam je pri ruci. Pametno kuhaj za zdraviju planetu!

Recept preuzet sa: https://www.jamieoliver.com/recipes/soup/wholesome-minestrone-soup/

The post Hrana na deponijama – emisije metana appeared first on ESG Korisno.