Rekordno visoke emisije stakleničkih plinova iz fosilnih elektrana, automobila i kotlova znače da se naša planeta zagrijava brže nego u bilo koje vrijeme u posljednjih pola milijarde godina. Trebalo je stoljeće da se Zemljina kugla zagrije za 0,3°C, a u posljednjih 60 godina se zagrijala za 1°C.
Ove promjene bi mogle transformisati okruženje u kojem živimo zauvijek. Strah od izazivanja takvih prekretnica motivisao je potpisnike Pariškog sporazuma iz 2015., posebno delegate iz malih ostrvskih država, da nastoje da ograniče dugoročno zagrijavanje na 1,5°C iznad predindustrijskih nivoa. Neki stručnjaci vjeruju da je čovječanstvo prekasno počelo raditi na smanjenju emisija te da se globalno zagrijavanje ne može zaustaviti.
Emisije fosilnih goriva i dalje rastu
Od klimatskog UN samita prošle godine do danas nije se puno toga promijenilo. Dominacija uglja, nafte i gasa se nije promijenila, a emisije CO₂ iz fosilnih goriva nastavljaju rasti. CSIRO Environment predviđa da će čovječanstvo zaključno sa 2024. godinom emitovati 37,4 milijarde tona CO₂.
Emisije uglja su blizu stagnacije (porast od 0,2%), iako je Indija zabilježila značajan rast. Emisije plina (porast od 2,4%) i nafte (0,9%) su dostigle vrhunac jer se međunarodna avijacija, veliki potrošač nafte, skoro oporavila na nivoe prije pandemije. Suša u Amazoniji i požari u Kanadi (pojačani El Ninjom, toplom fazom u prirodnom ciklusu sa središtem na Tihom okeanu koji utiče na globalnu klimu) uzrokuju emisije koje su bile nešto veće od prosjeka prošle decenije – 4,2 milijarde tona ili 10% svih emisija ljudskih aktivnosti u 2024.
Snažni lobiji korporacija
U svijetu djeluju snažni lobiji velikih korporacija koji nemaju interesa da se ovaj problem istinski riješi. Aktivisti za zaštitu klime su predlagali da se autoritarnim državama koje prodaju fosilna goriva, poput Azerbejdžana, zabrani da budu domaćini budućih UN samita. Međutim, čak i u navodno zdravim demokratijama, korporativnim lobistima je dozvoljeno da tretiraju ove konferencije kao događaje umrežavanja. Uticaj korporacija osjetan je svuda. Na primjer, u Ujedinjenom Kraljevstvu, istraživački centar koji je povezan s novcem od fosilnih goriva lobirao je u vladi da izradi antiprotestne zakone usmjerene na klimatske aktiviste.
Tračak dobrih vijesti
Rast emisije fosilnog CO₂ ipak usporava u određenim područjima. Norveška, Novi Zeland i Južna Koreja pridružile su se SAD-u i 17 drugih EU zemalja čije emisije padaju. Ove zemlje koriste više obnovljive energije koja napaja više električnih vozila i toplotnih pumpi.
Kina, najveći svjetski emiter, prošle godine je instalirala više solarnih panela nego što su SAD u cijeloj svojoj istoriji. Dodatno, emisije iz korištenja zemljišta (poljoprivreda i šumarstvo) su usporile nakon decenije stabilnog rasta. Ovo pokazuje da se čovječanstvo bori sa krčenjem šuma te se u ovom dijelu usporava rast emisije CO₂.
Nade ima, ali pred čovječanstvom je ogroman rad kako bi se budućim generacijama osigurao normalan život na našoj planeti.
