Sposobnost umjetne inteligencije da obrađuje velike količine podataka znači da može uočiti znakove upozorenja o nadolazećoj vremenskoj nepogodi, te pratiti kako se okruženje mijenja. Istraživanja pokazuju da AI može mjeriti promjene u santi leda 10.000 puta brže nego što to može čovjek. Sistemi umjetne inteligencije svoju korisnu primjenu imaju u ogromnom broju industrija i aktivnosti koje doprinose zdravijoj planeti. Na primjer, u identifikovanju materijala za sortiranje u postrojenjima za reciklažu, analiziranje zagađenja zraka kako bi odredili izvore zagađenja, praćenje vremenskih prilika i uslova tla kako bi osigurali da usjevi primaju samo onoliko vode koliko je potrebno.
Međutim, čovječanstvo počinje da prekomjerno koristi AI kroz aktivnosti koje zapravo nisu neophodne te za koje postoji drugi način rješenja problema.
Modeli umjetne inteligencije (AI) troše mnogo električne energije, a Svjetski ekonomski forum je u aprilu ove godine procijenio da se računarska snaga koju koristi AI udvostručuje svakih 100 dana. Za razliku od tradicionalnog kodiranja u okviru kojeg programeri eksplicitno programiraju rad sistema, AI ‘uči’ ove obrasce iz ogromnih skupova podataka te na taj način izvršava zadatke. AI može koristiti 33 puta više energije da dovrši neku funkciju u poređenju sa tradicionalnim softverom.
Istraživanje koje je sproveo Tehnološki univerzitet u Sidneju, jedan upit na chatbot koji pokreće AI može potrošiti deset puta više energije od Google pretrage. Istraživanje također pokazuje da se enormna potražnja za energijom pretvara u porast emisija ugljika, korištenja vode, te može dodatno opteretiti električne mreže koje su već opterećene klimatskim promjenama. Ova ogromna skladišta servera se „bore“ s ljudima za sve veći udio struje i vode, obzirom da je potrebno ispumpati milione litara vode kako bi se rashladili ovi centri podataka (ohlađena voda se pretvara u hladan zrak koji hladi uređaje).
Dvije najveće tehnološke kompanije, Microsoft i Google, u svojim izvještajima o održivosti navele su porast emisija stakleničkih plinova od 2020. godine, a razlog tome su centri podataka sa serverima koji danonoćno pokreću AI programe.
Google je nedavno objavio novi izvještaj o održivosti s kratkim uvidom u CO2 emisije. Unutar izvještaja na 86 stranica, Google je naveo da su njegove emisije stakleničkih plinova porasle prošle godine za 48% od 2019. godine. Taj skok pripisuje potrošnji energije u centrima podataka te emisijama u lancu snadbijevanja.
Microsoft se obavezao da će do 2030. biti karbon negativan. Međutim, ovaj gigant se suočava sa izazovom da ispuni navedeno zbog svog fokusa na umjetnu inteligenciju. U izvještaju o održivosti objavljenom u maju ove godine, Microsoft je naveo da su njegove ukupne emisije (Scope 1-3) porasle za 29% od 2020. godine zbog izgradnje više centara podataka. Porast emisije Scope 3 prvenstveno dolazi od izgradnje centara podataka za dalji razvoj AI, odnosno od proizvodnje materijala za izgradnju novih zgrada te hardverskih komponenti.
Neminovno je da nam umjetna inteligencija pomaže da uradimo mnogo toga, međutim njena nekontrolisana upotreba i primjena u svim segmentima života gdje to zaista nije neophodno dovodi do kontra efekta. U slučajevima gdje je moguće primjeniti efikasna „niskotehnološka“ rješenja to trebamo i uraditi, a AI sačuvati za primjenu u važnijim granama gdje je zaista neophodna da sačuva ljudske živote, životinjski i biljni svijet, te da ovu planetu učini zdravijom za život.
