Kada je plastika korisna?

Većina nas je vidjela fotografije ili snimke ptica koje se na udaljenim otocima gnijezde u hrpama smeća, mrtvih riba u odbačenim mrežama kao i velikih nakupina otpada koji pluta okeanima. Ono što vidimo na tim slikama samo je dio problema. Otprilike polovina ukupnog plastičnog otpada se nalazi ispod površine okeana, veći dio u obliku mikroplastike. Plastika za jednokratnu upotrebu čini gotovo polovinu ukupnog onečišćenja plastikom u okolišu. Ova vrsta plastičnih proizvoda razlikuje se od višenamjenske plastike, koja također može zagađivati ​​okean, ali ima tendenciju rjeđeg nakupljanja zbog svoje višenamjenske prirode.

Problem s mikroplastikom je što se ne razgrađuje lako na bezopasne molekule. Plastici mogu trebati stotine pa čak i hiljade godina da se razgradi. Za razgradnju PVC plastike potrebni su mikroorganizmi, bakterije, gljive, alge, UV svjetlo, visoka temperatura i voda, a proces razgradnje može trajati do 500 godina. Često ovi uslovi za razgradnju nisu ispunjeni pa proces traje i znatno duže. Plastika se obično samo raspadne, a njeni sitni dijelovi su još uvijek tu, bez obzira vidimo li mi to ili ne. Plastičnim flašama, ribarskim mrežama, dječijim pelenama i higijenskim ulošcima treba 400 – 600 godina da se razgrade.

Na tržištu postoji i komercijalna biorazgradiva plastika na bazi nafte – polibutilen adipat tereftalat (PBAT) i polivinil alkohol (PVA) koje se koriste naprimjer kao folije za pakovanje tableta za mašine za pranje suđa.

Primjer dobre prakse na bh. tržištu

UN cilj održivog razvoja – SDG 14, podcilj 14.1 definiše sprječavanje te značajno smanjenje zagađenje mora i okeana od aktivnosti na kopnu, a napredak prema ovom cilju mjeri se između ostalog pomoću Indikatora 14.1.1b – gustina morskog plastičnog otpada. Svaki pojedinac i kompanija može na svoj način doprinijeti ispunjenju ovog cilja, a jedna od kompanija na našem tržištu koja je pokrenula konkretne aktivnosti u ovom segmentu je i kompanija dm koja aktivno radi na brojnim ekološkim projektima.

Jedna od inicijativa je i kozmetika bez mikroplastike. Naime, često se u kozmetici čvrste plastične čestice koriste kako bi se postigao željeni učinak pilinga, a za mikroplastiku se također kaže da doprinosi visokoj viskoznosti tečnosti i stvaranju zaštitnog sloja za pojedine dijelove tijela. Ona utiče i na emulzivna svojstva sastojaka – tečnosti koje se teško sjedinjuju lakše se daju miješati i preraditi pomoću mikroplastike – od kreme za oči preko paste za zube pa do šampona za kosu. U proljeće 2014. godine dm je započeo s odstranjivanjem mikročestica iz proizvoda mnogih dm marki i zamijenio ih prirodnim i obnovljivim sirovinama. dm je otišao i korak dalje označivši sve proizvode koji u sebi ne sadrže mikroplastiku. Uz certificiranu prirodnu kozmetiku alverde kupac je na sigurnoj strani kada je u pitanju mikroplastika. Certificirana je provjerenim certifikatima koji odgovaraju najvišim zahtjevima, poput Nature certifikata. Umjesto mikroplastike u prirodnoj kozmetici se koriste mineralne tvari poput silicij-dioksida ili mljevenih orašastih plodova.