Nakon 18 godina od kako je objavljen Zakon o elektronskom potpisu u BiH, Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine napokon je implementirala e-Identitet, čime je otvorena nova era digitalnog identifikacijskog sistema i u našoj zemlji. Međutim, da bi građani u potpunosti uvidjeli sve prednosti ovog sistema neophodno je da što veći broj organa pređe na elektronske web servise.
Evropske zemlje, unazad već nekoliko godina aktivno prelaze na digitalne platforme kako bi smanjile upotrebu papira. Ovaj trend nije vezan samo za ekološku osvještenost već ujedno ima za rezultat efikasnost, transparentnost te olakšava život građanima.
Kako razvijene države u Evropi sprovode mjere za smanjenje potrošnje papira uz digitalizaciju?
Švedska: Ova nordijska zemlja je pionir u digitalizaciji svojih javnih usluga. Kroz inicijativu “E-legitimation” (Elektronska identifikacija), građanima je omogućeno da elektronski potpisuju dokumente, podnose poreske prijave i pristupaju zdravstvenim evidencijama i to sve bez potrebe za dolaskom na lokaciju i štampanjem dokumenata. Ovakav sistem poboljšava prvenstveno, efikasnost administrativnih procesa a ujedno ima za rezultat smanjenje korištenja papira.
Estonija: Estonija je razvila napredan sistem e-uprave koji omogućava građanima da obavljaju većinu administrativnih poslova putem interneta. Kroz svoj “Estonian e-Residency” program, država omogućava osobama iz cijelog svijeta da pokrenu i vode poslovanje u Estoniji, čime se smanjuje potreba za fizičkim dokumentima i birokracijom.
Norveška: U Norveškoj se digitalna transformacija širi na sve aspekte društva uključujući i obrazovanje. Škole širom zemlje prelaze na digitalne udžbenike i radne listove, što ne samo da smanjuje potrebu za papirom i štampanjem knjiga, već omogućava učenicima interaktivnije i prilagodljivije obrazovanje.
Njemačka: Iako je Njemačka poznata kao država “papirologije” vlada i privatni sektor sve više prelaze na digitalne procese. Na primjer, mnoge kompanije u Njemačkoj koriste digitalne alate za elektronsko potpisivanje ugovora i dokumentacije, čime se smanjuje potreba za štampanjem i skladištenjem papira.
Danska: Danska je poznata po svojim naprednim digitalnim uslugama u javnom sektoru. Građanima je omogućen pristup elektronskim zdravstvenim kartonima, poreskim prijavama i ostalim administrativnim dokumentima putem sigurnih digitalnih platformi. Ovo smanjuje potrebu za štampanjem i štedi vrijeme građana.
Holandija: Holandija aktivno promoviše upotrebu e-računa umjesto tradicionalnih papirnih računa. Kroz različite programe podsticaja i edukaciju, kompanijama i građanima se olakšava prelazak na elektronske transakcije, što doprinosi smanjenju potrošnje papira i troškova.
Francuska: Francuska aktivno preduzima korake ka digitalizaciji administrativnih procesa. Na primjer, kroz program “France Connect”, građanima se omogućava jednostavan pristup različitim online uslugama koristeći siguran digitalni identitet. Ovo smanjuje potrebu za fizičkim dokumentima i olakšava pristup javnim uslugama.
Ovi primjeri pokazuju kako države u Evropi uspješno implementiraju digitalne tehnologije kako bi smanjile upotrebu papira, unaprijedile efikasnost procesa i doprinjele zaštiti životne sredine. Očekuje se da će digitalizacija nastaviti da igra ključnu ulogu u stvaranju održivijih i efikasnijih društava širom kontinenta.